Hrvatski zdravstveni sustav priprema reorganizaciju hitne medicinske službe za razdoblje od 2026. do 2029. godine, čiji je jedan od glavnih ciljeva rasteretiti objedinjene hitne bolničke prijeme, poboljšati dostupnost zdravstvene skrbi te osigurati kvalitetnije uvjete rada zdravstvenim djelatnicima. O mogućim promjenama već se razgovaralo u Ministarstvu zdravstva, a u raspravu su uključeni i predstavnici Opće bolnice Virovitica, čiji se Objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) godinama suočava s velikim brojem pacijenata. Godišnje ih primi oko 22 tisuće, a prema podacima za proteklih deset godina, čak 80 posto pripada četvrtoj i petoj trijažnoj kategoriji, odnosno nehitnim pacijentima.
O izazovima s kojima se suočava virovitički OHBP, mogućim rješenjima i promjenama koje bi reorganizacija mogla donijeti razgovarali smo s ravnateljem Opće bolnice Virovitica Dinkom Blaževićem i njegovim zamjenikom, ujedno voditeljem OHBP-a, dr. Mišom Benjekom.
Reorganizacija bi trebala rasteretiti hitne prijeme
Kako ističe ravnatelj Dinko Blažević, problem preopterećenosti hitnih bolničkih prijema nije specifičan samo za Viroviticu, već je prisutan i u drugim hrvatskim bolnicama.
– Uključeni smo u razgovore o reorganizaciji hitne medicinske službe, gdje se pokušavaju pronaći rješenja kako smanjiti pritisak na objedinjene hitne bolničke prijeme. Riječ je o problemu s kojim se suočava većina općih bolnica, ali i veći bolnički centri – ističe Blažević.
Reorganizacija bi trebala obuhvatiti više segmenata hitne medicine, od organizacije prijavno-dojavnih jedinica i dostupnosti timova na terenu do jačanja primarne zdravstvene zaštite i bolje povezanosti izvanbolničke i bolničke hitne službe.
– Jedna od smjernica je uspostava nacionalne ili regionalne mreže medicinskih prijavno-dojavnih jedinica, a druga optimizacija dostupnosti timova hitne medicine. Razmatra se i drukčija organizacija timova, uz veće uključivanje posebno educiranih medicinskih sestara i tehničara. Važno je osnažiti posebna dežurstva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i smanjiti broj dolazaka bez indikacije u hitne bolničke prijeme – objašnjava dr. Miša Benjek.
Među ciljevima su i učinkovitija razmjena medicinske dokumentacije, bolji radni uvjeti, zaštita mentalnog zdravlja zaposlenika te povećanje sigurnosti pacijenata. Riječ je zasad o smjernicama i prijedlozima, a ne o konačno donesenim odlukama.
Virovitička bolnica kao primjer problema: Ponedjeljkom i do stotinu pacijenata
Koliko je rasterećenje hitnih bolničkih prijema potrebno, pokazuju podaci Opće bolnice Virovitica, u čijem OHBP-u godišnje pomoć potraži oko 22 tisuće pacijenata.
– Imamo velik pritisak na hitni bolnički prijem u smislu broja pacijenata. Često se dogodi da već do 15 sati imamo 50-ak pacijenata, a svakoga od njih potrebno je pregledati i, prema potrebi, obaviti dijagnostičku obradu – kaže Blažević.
Posebno zahtjevni su ponedjeljci, kada broj pacijenata doseže između 90 i 100.
– Najveće opterećenje imamo ponedjeljkom. Tada moramo dodatno pojačavati liječničke timove jer je takav broj pacijenata iznimno zahtjevno zbrinuti – objašnjava dr. Benjek.
Posebno zabrinjava omjer hitnih i nehitnih dolazaka. Naime, pacijenti se prema stupnju hitnosti razvrstavaju u pet trijažnih kategorija, a u virovitičkom OHBP-u čak 80 posto pacijenata pripada četvrtoj i petoj trijažnoj kategoriji.
– Objedinjeni hitni bolnički prijem ulazno je mjesto bolnice za hitne pacijente. On nije namijenjen zbrinjavanju nehitnih pacijenata. Ako pogledamo posljednjih deset godina, oko 80 posto naših pacijenata pripada četvrtoj i petoj trijažnoj kategoriji – ističe dr. Benjek.
Ipak, naglašava kako dio pacijenata iz četvrte kategorije zahtijeva bolničku obradu, primjerice zbog ozljeda koje je potrebno rendgenski snimiti i odgovarajuće zbrinuti.
Problem nastaje kada se hitni prijem koristi za tegobe koje bi se mogle riješiti kod liječnika obiteljske medicine ili u ambulantama izvanbolničke hitne službe.
– Kada imate kronično preopterećenje, posljedice su dulje čekanje na pregled, odgađanje obrade hitnih pacijenata i profesionalno izgaranje zaposlenika. Sve to utječe na kvalitetu rada i povećava rizik od pogrešaka – upozorava dr. Benjek.
Dio pacijenata mogao bi se zbrinuti izvan bolnice
Jedno od važnijih rješenja u bolnici vide u boljoj organizaciji primarne zdravstvene zaštite, osobito grupne prakse liječnika obiteljske medicine, posebnih dežurstava i ambulantnog rada izvanbolničke hitne službe.
Virovitica već ima pozitivna iskustva s posebnim dežurstvima organiziranima u prostoru OHBP-a, koja su uvedena 2019. godine u sklopu funkcionalne integracije s Domom zdravlja.
– Kada liječnik obiteljske medicine dežura u prostoru hitnog prijema, pacijente koji nisu hitni možemo nakon trijaže usmjeriti prema njemu. Tada se osjeti značajno rasterećenje našeg OHBP-a – ističe Blažević.
Dr. Benjek važnim smatra i sustavno jačanje mobilnih palijativnih timova na razini primarne zdravstvene zaštite, a isto tako i jačanje novo uspostavljenih mobilnih ambulanti pri domovima zdravlja koji bi dijelu pacijenata mogli pružiti potrebnu pomoć u njihovim domovima, bez odlaska u bolnicu.
Nedostatak specijalista hitne medicine dodatni je izazov
Uz velik broj pacijenata, jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak specijalista hitne medicine i sve slabiji interes mladih liječnika za ovu zahtjevnu djelatnost.
– U proteklih 11 godina imali smo samo jednog liječnika koji je započeo specijalizaciju hitne medicine, ali je nakon kratkog vremena odustao. To dovoljno govori koliko je ova djelatnost postala neprivlačna mladim liječnicima – ističe dr. Benjek.
Slična situacija prisutna je i u drugim hrvatskim bolnicama, zbog čega se među mogućim mjerama reorganizacije spominje povećanje koeficijenata složenosti poslova za sve kategorije radnika u djelatnosti hitne medicine i beneficirani radni staž te uvođenje karijernog napredovanja za radnike u hitnoj medicini, kao što je razina mentora, kliničkog koordinatora i slično.
Kako bi osigurala kontinuitet rada, Opća bolnica Virovitica tijekom proteklih godina povećavala je broj liječnika u OHBP-u te angažirala vanjske suradnike, među kojima su i tri specijalista hitne medicine.
– Zbog sve većeg broja pacijenata morali smo povećavati broj liječnika. To je bilo nužno kako bi sustav mogao funkcionirati i kako bismo osigurali odgovarajuću skrb. Uključivanje iskusnih vanjskih suradnika pokazalo se vrlo važnim – objašnjava dr. Benjek.
Bolnica je ulagala i u suvremenu medicinsku opremu, uključujući sustav centralnog monitoringa vitalnih funkcija, nove monitore, opremu za reanimaciju i transportna nosila.
Medicinske sestre i tehničari temelj su kvalitetnog rada
Uz liječnike i opremu, važnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju OHBP-a imaju medicinske sestre i tehničari, čije iskustvo i stručnost često imaju presudnu ulogu u najzahtjevnijim situacijama.
– Svaka djelatnost hitne medicine i kvaliteta njezina rada počivaju na kvalitetnim medicinskim sestrama i tehničarima. Njihovo iskustvo, znanje i praktične vještine nezamjenjivi su, osobito kada imate reanimaciju ili životno ugroženog pacijenta. Upravo su oni konstanta hitnog prijema – naglašava dr. Benjek.
Kao važan iskorak ističe dodatno stručno usavršavanje medicinskih tehničara Matea Kroupe i Martina Čičina, koji su završili jednogodišnji program specijalističkog usavršavanja u djelatnosti hitne medicine.
– Ono što posebno želim naglasiti jest izuzetno dobar timski rad i kolegijalnost između medicinskih sestara, tehničara i liječnika. To je temelj kvalitetne skrbi za hitnog pacijenta – poručuje dr. Benjek.
U bolnici sve više pozornosti pridaju i očuvanju mentalnog zdravlja zaposlenika, prepoznavanju profesionalnog izgaranja te edukaciji o komunikaciji s pacijentima.
Apel građanima: Hitni prijem nije zamjena za obiteljskog liječnika
Iz Opće bolnice Virovitica ističu kako je cilj najavljene reorganizacije osigurati učinkovitiji sustav u kojem će pacijenti pravodobno dobiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a hitni bolnički prijemi imati više prostora i vremena za zbrinjavanje najtežih slučajeva.
Pritom apeliraju na građane da zdravstvenu pomoć traže na odgovarajućoj razini zdravstvene zaštite, odnosno da se za tegobe koje ne zahtijevaju hitno bolničko zbrinjavanje prvenstveno obrate svojim liječnicima obiteljske medicine.
Uz bolju organizaciju sustava, jačanje primarne zdravstvene zaštite te ulaganja u kadar i opremu, upravo bi smanjenje nepotrebnih dolazaka moglo pridonijeti kraćem čekanju, manjem opterećenju zaposlenika i kvalitetnijem zbrinjavanju pacijenata kojima je hitna pomoć najpotrebnija. (icv,hr; Foto: ICV, Kristijan Toplak, Mirjana Paradinović)







.jpg)