utorak, 11. listopada 2016.

Hrvatica u Pittsburghu istražuje idiopatsku plućnu fibrozu

Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com



Budući da se Hrvatska priključila europskoj kampanji za što ranije otkrivanje i prevenciju idiopatske plućne fibroze, rijetke plućne bolesti čiji se simptomi teško mogu prepoznati i koja još uvijek nije izlječiva, pozornost nam privlači Jadranka Milošević, Hrvatica koja u dalekom Pittsburghu istražuje upravo tu bolest.

-Doktorat u Giessenu

Kad nam je Zlatko Milošević (65), čovjek koji je u više navrata bio općinski načelnik u Novoj Bukovici i koji je poznat i kao ljubitelj sporta i aktivni atletičar – maratonac, jedan od “glasnika istine”, otkrio da je njegova kćerka u dalekoj Pennsylvaniji znanstvenica koja se bavi tom bolešću, još jednom smo zaključili kako je svijet malen, kako Hrvata ima posvuda i kako upravo Hrvati svojim radom daju nemjerljiv doprinos razvoju različitih znanosti na svjetskoj razini. Zahvaljujući suvremenim sredstvima komunikacije, nije bilo teško stupiti u vezu s Jadrankom Milošević 7500 kilometara daleko od njezine Nove Bukovice.

Nakon završenog inženjerskog smjera kemije na zagrebačkom PMF-u pružila joj se prilika da u njemačkom Giessenu završi i međunarodni doktorski studij Molecular Biology and Medicine of Lungs.

– Željela sam se obrazovati u području biomedicinske znanosti, tako da mi je studij odgovarao. Tema mog doktorata bila je usko vezana uz molekularne mehanizme u idiopatskoj pulmonarnoj fibrozi (IPF). Nakon završenog doktorata odlučila sam prihvatiti ponudu iz Pittsburgha i pridružiti se grupi znanstvenika koji se bave fibrozom. Prednost rada ovdje bila je u izravnoj povezanosti znanstvenika s pacijentima oboljelim od fibroze, a koji su bili voljni sudjelovati u raspravama s istraživačima. Njihova pitanja i ideje bili su nevjerojatno motivirajući za rad - kaže Jadranka Milošević.
Nepoznat uzrok

– Unatoč velikom broju znanstvenika koji istražuju tu bolest, njezin uzrok, ali ni odgovarajući tretman bolesti, još nisu utvrđeni. U Americi, a mislim i u Europi, postoje dva lijeka koja su odobrena za uporabu kod IPF-a, Nintedanib i Pirfenidone. Odobreni su tek prije nekoliko godina, tako da se prvi veliki rezultati tek očekuju. Iskreno se nadam da ćemo u budućnosti naučiti više o toj bolesti i pomoći generacijama koje dolaze. Nada umire posljednja - kaže znanstvenica.

Jadranka izražava veliko zadovoljstvo što i u Hrvatskoj postoji zanimanje da se sazna više o toj bolesti, ali žali što nije u kontaktu sa znanstvenicima koji se bave tom temom.

– Trenutačno se bavim istraživanjem matičnih stanica i njihovih molekularnih mehanizama kao terapije u pulmonarnoj fibrozi. Moram reći da ima dosta ohrabrujućih rezultata, ali doista treba mnogo rada da se shvati način na koji funkcioniraju te stanice. Kao i u Hrvatskoj, i ovdje se želi skrenuti pozornost na tu bolest i istraživanja za liječenje oboljelih, pa je tako rujan bio Mjesec svjesnosti o IPF-u. Simmons Center, pulmonarni centar koji je najviše specijaliziran za bolest fibrozu, svake godine organizira humanitarne akcije, kao što je utrka na pet kilometara. Moja se obitelj redovito priključi utrci, a ove je godine trčao i moj otac, koji nam je bio u posjetu - kaže Jadranka.


I tako smo se vratili na Zlatka Miloševića, bivšeg općinskog načelnika i maratonca s početka priče. Brojnim humanitarnim i memorijalnim utrkama prošlog vikenda dodao je još jednu: s Glasnicima istine i drugim sudionicima trčao je 27 kilometara od Vukovara do Tovarnika utrku posvećenu vlč. Ivanu Buriku, jedinom katoličkom svećeniku ubijenom u Domovinskom ratu, i svim mučenicima Crkve u Hrvata.(Petar Žarković-Glas Slavonije)


-Nagrada za rad

Jadranka Milošević 2013. godine prva je dobitnica Nagrade za mlade istraživače časopisa American Journal of Respiratory Cell and Molecular Biology za znanstveni rad o ulozi microRNA na idiopatsku plućnu fibrozu.

-Nakon dijagnoze - od 3,5 do pet godina života

Prema riječima znanstvenice, idiopatska pulomonarna fibroza zasad je neizlječiva bolest, a zahvaća najčešće muškarce (65 posto) starije od 65 godina. Najčešći su simptomi suhi kašalj, otežano disanje, umor i neočekivani gubitak na težini. Detekcija bolesti nije jednostavna, biomarkera nema, pa obično liječnici preporuče nekoliko testova prije nego što daju konačnu dijagnozu. A nakon dijagnoze pacijentu najčešće preostaje od 3,5 do pet godina života, ako se ne obavi transplantacija pluća. Međutim, mnogo znanstvenika, liječnika i pacijenata rade zajedno i podižu svijest o toj bolesti.

-Zamolba
Poštovani čitatelji, molimo Vas da pokoji put kliknete na reklamu ispod članka i iznad loga. Vas to neće koštati ništa, a nama će puno značiti. Hvala unaprijed. 
(Domovina. net)