petak, 31. listopada 2014.

Virovitičko-podravska županija među prvima u RH u sustavu e-dozvola

Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com


Prošlo je četiri mjeseca od uvođenja sustava izdavanja građevinskih dozvola elektroničkim putem, pa smo odlučili provjeriti je li zaživio u cijeloj Hrvatskoj, što mu je i bio jedan od glavnih ciljeva. I, naravno, je li doista moguće dobiti dozvolu u samo jednom danu kako su najavili nositelji projekata početkom srpnja.
Samo za usporedbu, prosjek izdavanja dozvola na klasičan način bio je 317 dana te bi smanjenje i od 50 % bio uspjeh. Kako je rekao pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić, do sada je sustav e-dozvola proveden u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji te u nadležnom ministarstvu koje također izdaje dozvole, što čini 50% nadležnih ureda u Hrvatskoj, dok je u ostalima u tijeku osposobljavanje referenata.
Spora edukacija
Do 1. siječnja 2015. godine će, ako se ispune planovi, sve županije biti u e-sustavu izdavanja dozvola – naglasio je Meštrić. Napominje i kako bi uvođenje sustava, koji sadrži 25 akata i 530 raznih obrazaca, bilo i brže da su imali kapaciteta za edukaciju službenika. Trenutačno je u sustavu 6.500 zaprimljenih zahtjeva za dozvole i oni se rješavaju, a dosad je riješeno 3.000 akata za gradnju.
-Mogućnost da se dozvola izda u jednom danu posve je utemeljena i ostvariva, o čemu svjedoče neki slučajevi. Ako je sve u redu čeka se maksimalno 30 dana. Jedino gdje ona može zapeti jest nepotpuna dokumentacija i odobrenja koja je potrebno priložiti za izdavanje dozvole – objasnio je pomoćnik ministrice.
Unatoč tome što se količina potrebne „papirologije“ znatno smanjila, ona je još uvijek građanima i investitorima problem u ostvarivanju dozvole elektroničkim putem.
Danska kao uzor
Pomoćnik ministrice tvrdi kako je cjelokupni sustav, u kojem su e-dozvole samo jedan njegov segment, bolji od drugih jer je posljedica najnovijih internetskih tehnologija te je automatiziran i centraliziran.
Najveći uzor nam je Danska, iako tvrdim da smo otišli korak dalje jer će ovako biti povezani sviuredi koji izdaju dozvole u Hrvatskoj. No, sustav je još uvijek u razvoju i konkretnije rezultate moći ćemo vidjeti kroz neko vrijeme – naglašava Meštrić. Uvođenje sustava bio je i pokušaj da se u sektoru građenja u Hrvatskoj, u kojem vlada kaos, počne uvoditi red.
- E-dozvola je stvar formalnosti ako probavimo svu potrebnu dokumentaciju. Sustav je tako postavljen da se dozvola ne može dobiti ako se preskoče neki koraci. Njih se ne može izbjeći kao što je do sada bio slučaj – da službenik nekome progleda kroz prste – zaključuje Danijel Meštrić.
Jedna od dobrih strana e-dozvola je što se u svakom trenutku možete vidjeti, ako se upišete svoj OIB, u kojoj je fazi vaš zahtjev te, ako ga podnosite vi ili u vaše ime investitor, ostvariti popust od 15 posto.  Ako to umjesto vas radi referent, morat ćete platiti punu cijenu izdavanja dozvole. Da projekt ima perspektivu svjedoči i izvješće „Doing business 2015.“ Svjetske banke, koje prati učinkovitost mjera što ih poduzimaju države u jačanju pravnih institucija te smanjenju složenosti i troškova regulatornih procesa. Prema izvješću, najveći smo napredak postigli upravo u kategoriji građevinskih dozvola. (vecernji.hr/vpz-hr)