Vjernici slatinske Župe bl. Ivana Merza, predvođeni župnikom Tomislavom Varelom u subotu, 21. veljače, hodočastili su u najpoznatije i najveće mađarsko marijansko svetište Marijđud.
Utiske sa ovog putovanja donosi jedan od hodočasnika, Vladimir Jelenčić.
''Za ovo prvo prekogranično hodočašće župnik je angažirao organizatora Marka i vodiča Vladu (žive enciklopedije) zaduženog za predstavljanje mjesta, građevina, ljudi i običaja. S vodičima smo se sastali u restoranu Hellas u Harkanju čija nas je vlasnica gđa Monika, porijeklom Hrvatica, počastila pjenušcem od jagoda i medom od facelije. Nakon kave krenuli smo prema svetištu u koje su između dva svjetska rata hodočastili i slatinski hodočasnici Gutmanovim vlakom. Željeznica je kod Noskovaca prelazila most preko Drave do Šelja i zatim kroz Harkanj do Marijađuda. Most je djelomično uništen njemačkim bombardiranjem 1944., a njegovi ostatci potpuno su uklonjeni 1966. godine.
Prvi pisani spomen na Đud/Gyűd datira iz 1290. Krajem 17. stoljeća bilježe se Gospina ukazanja, rađaju se legende, prema kojima je Gospin kip postavljen još prije dolaska Mađara, za vrijeme Slavena, a mjesto je već tada bilo pod zaštitom Majke Božje od izvora. Svetište je 1689. prepušteno na brigu franjevcima. U njega hodočaste mađarski, njemački i slavenski (hrvatski i srpski) vjernici. Papa Pio V. zbog mnogih ozdravljenja 1805. Marijađud službeno proglašava svetištem i dodjeljuje mjestu privilegij organiziranja proštenja. Papa Benedikt XVI. dodjeljuje crkvi titulu bazilika minor što joj donosi nove mogućnosti za djelomični i potpuni oprost.
Župnik Tomislav služio je sv. Misu u svetištu. Propovijed je naslonio na čitanje iz proroka Izaije, 58: ''Ukloniš li iz svoje sredine jaram, ispružen prst i besjedu bezbožnu, dadeš li kruha gladnome, nasitiš li potlačenog, tvoja će svjetlost zasjati u tmini, i tama će tvoja kao podne postati…'' Naime, nije dovoljno u Korizmi se odricati od nečega, već treba ići prema siromašnima i potlačenima djelima milosrđa i podrške.
Ova crkva je kao i katedralna bazilika u Pečuhu oslikana freskama koja prikazuje ključne scene iz života bl. Djevice Marije, odnosno scenama iz Starog i Novog zavjeta. Većina naroda je tijekom cijelog srednjeg vijeka bila nepismena pa je oslikavanje Biblije (Biblija pauperum), odnosno crkava spasenjskim događajima po stropovima, zidovima i vitrajima zorno prikazivana Božja poruka kako bi je lakše prihvatili.
U Pečuhu smo prvo posjetili katedralu sv. Petra i Pavla koja je je najstarija u Mađarskoj i datira iz 1009. godine.
Do katedralnog trga nalazi se i ranokršćanska nekropola u (rimski grad Sopianae iz 297.) u kojoj je rimsko groblje i arheološko nalazište. Nekropola datira iz 4. st., a sadrži mnoge ukrašene grobnice, mauzoleje i grobne kapele iz ranokršćanskog razdoblja. To je jedno od najznačajnijih rimskih groblja izvan Italije. Zbog svoje veličine, jedinstvene arhitekture, umjetničkih djela i svjedočanstva o širenju kršćanstva u kasnom Rimskom Carstvu nekropola je 2000. godine dodana na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ispod katedralnog traga i dalje u gornjem gradu nalazi se preko 50 km podzemnih hodnika.
Zatim smo na glavnom Sečenji trgu posjetili crkvu-džamiju koja je zadržala islamske i katoličke elemente u krasnoj simbiozi. Izvana smo vidjeli i Mađarsko narodno kazalište i neke značajne zgrade od mnogih.
U Pečuhu je osnovano i prvo sveučilište 1367. godine kod naših susjeda, nedugo poslije Praga, Krakova i Beča. Osim padovanskog, samo pečuški medicinski fakultet ima takvu izvrsnost da se nigdje u svijetu ne moraju polagati nikakve razlike iz stručnih predmeta. U njemu se nalazi i jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan RH, tvornica specifične Žolnai (Zsolnay) keramike i porculana iz 1853., čijim crijepovima je pokriven krov crkve sv. Marka u Zagrebu, tvornica pjenušca Littke iz 1859. godine u čijem podrumu smo imali ručak.''
- Hodočašća, kao što je ovo, pružaju priliku da se vjernici, odnosno župljani međusobno bolje upoznaju i zajedno sa župnikom pojačaju kohezivne silnice radi zauzetijeg i aktivnijeg rada u svojoj župi i gradu, - istaknuo je vlč. Tomislav Varela. (adf; Vladimir Jelenčić)
Foto:
.jpg)
Trgovina Megamont na adresi Ulica bana Jelačića 2 Slatina ima sve, ''od igle do lokomotive''! Što to trgovina Megamont Slatina nudi pogledajte na MEGAMONT.
.jpg)
