Projektu DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama, nositelja Hrvatskih voda, uz partnerstvo Virovitičko podravske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije, osvojio je treće mjesto najboljih županijskih projekata RH u kategoriji „Doprinos prekograničnoj suradnji“. Osim na području Koprivničko-križevačke županije, projekt se je provodio na područjima Varaždinske, Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije.
Ukupna vrijednost projekta bila je 4,592.898 eura, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava bio je 2,755.739 eura, dok su vlastita sredstva iznosila 1,837.159 eura. Nositelj projekta bile su Hrvatske vode, a partneri Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Varaždinske županije i WWF Austrija.
Nagradu je u ime Virovitičko-podravske županije preuzeo virovitičko-podravski župan Igor Andrović, a u delegaciji VPŽ je bio i zamjenik župana Marijo Klement, kao i načelnici općina Pitomača, Špišić Bukovica i Sopje, Željko Grgačić, Hrvoje Miler i Berislav Androš, na svečanosti koja je održana u Hotelu Amadria u Šibeniku, na Danima regionalnog razvoja uz nazočnost, između ostalih, predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića…
Naime, i ove je godine, Jutarnji list u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portalom Župan.hr, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, provodi izbor za najbolji europski projekt.
- Skupovi o regionalnom razvoju i EU fondovima trebali bi biti glavna tema u našem medijskom prostoru. No to nije dominantna tema. Izgleda da smo doveli povlačenje novca iz EU fondova na takvu razinu, da je to svima postalo normalno – kazao je na otvaranju skupa premijer Andrej Plenković.
- Europska komisija izašla je s dosad najvećim financijskim okvirom od 2 tisuće milijardi eura za nastupajuće sedmogodišnje razdoblje. Valjda će nešto od ta dva trilijuna eura ostati i za malog hrvatskog čovjeka – kazao je predsjednik Vlade. Malo koja članica EU, upozorio je, je tako brzo došla sa 61 posto prosjeka razvijenosti EU, do 82 posto spomenutog pokazatelja kao Hrvatska.
-Hrvatska je još uvijek neto primateljica EU sredstava. Kad sam postao premijer mi smo u proračun EU uplaćivali 500 do 550 milijuna eura, danas smo na 900 milijuna eura, a bit ćemo na 1,5 milijardi eura u narednom sedmogodišnjem razdoblju. Zato je vrlo važno kako ćemo koristiti novac iz EU fondova koji će nam i nadalje biti na raspolaganju – ustvrdio je Plenković.
Skrenuo je pozornost na donošenje novog državnog proračuna i izmjene Zakona o regionalnog razvoju i Zakona o otocima.
- Moramo se u ravnomjernom regionalnom razvoju odrediti da svi teže da idu prema gore, a ne da neki nastoje ostati dolje zbog beneficija. Učinit ćemo napore da smanjimo nejednakost brojnim mjerama, vodeći računa o posljedicama rata, demografskoj situaciji i drugim razlikama – poručio je predsjednik Vlade sudionicima skupa koji je okupio oko tisuću čelnika domaće lokalne samouprave, dužnosnika državne administracije, čelnika javnih agencija i fondova te drugih sudionika Dana regionalnog razvoja i EU fondova.
Premijer je predvodio Vladinu delegaciju u kojoj su bili i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman izrazila je uvjerenje kako je iza Hrvatske vrlo uspješna godina po pitanju povlačenja novca iz EU fondova.
- U 2025. pokrenuto je više od 170 javnih poziva za bespovratna sredstva iz EU fondova i ugovoreno razvojnih projekata u vrijednosti četiri milijarde eura – istaknula je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova. U video poruci sudionicima skupa povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica upozorila je na pripreme Unije za novi sedmogodišnji ciklus financiranja EU.
-Novi financijski okvir koji je predložila Europska komisija usmjeren je na još veću učinkovitost, međugraničnu suradnju i regionalni razvoj. Ljudi ostaju tamo gdje su osigurana radna mjesta i kvaliteta života i to mora biti osnovni cilj novog financijskog okvira – napomenula je Dubravka Šuica.
Osim proglašenja pobjednika izbora najboljih gradova, na Danima regionalnog razvoja i EU fondova proglašeni su i pobjednici izbora najboljih županijskih EU projekata te gradovi pobjednici natječaja Od izvora do mora koji su, uz Jutarnji list, organizirale kompanije Coca-Cola i Konzum te Udruga gradova čiji je predsjednik Željko Turk, pozdravljajući sudionike skupa, podsjetio je da nema općine, grada ili županije koja nije povukla novac iz EU fondova.
Po prvi put otkako se odvija izbor najboljih gradova dodijeljena je nagrada ‘Najprivlačniji grad‘ namijenjena sredini s najboljim pokazateljima useljavanja novog stanovništva. Prvi dobitnik nagrade ‘Najprivlačniji grad‘ je Velika Gorica.
Kada su u pitanju najbolji županijski EU projekti, u kategoriji Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama pobjednik je projekt ‘Jadranski regionalni znanstveni centar za razvoj vještina u području STEM-a, IKT-a, poduzetništva i aktivnog građanstva‘ koji su priredili Ličko-senjska županija i Splitsko-dalmatinska županija.
U završnicu izbora za doprinos obrazovanju još su ušli i projekti ‘Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, II. Faza‘ Vukovarsko-srijemske županije, s osvojenim drugim mjestom, i ‘MEDEA – Multidimenzionalna procjena seizmičkog rizika kombiniranjem strukturnih oštećenja i psiholoških posljedica uz korištenje objašnjive umjetne inteligencije‘ Međimurske županije kao trećeplasirani.
U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici pobjednik je projekt Zadarske županije ‘Dogradnje gradske luke Sali na Dugom otoku‘. U završnici ovog dijela izbora najboljih EU projekata još su se našli i projekti ‘Šibensko-Kninska Organizacija za Lokalne Izvore Čiste Energije – ŠKOLICE‘ Šibensko-kninske županije i ‘Sea for Heritage Energy Transition – SEAHEaT‘ Istarske županije koji su osvojili drugo i treće mjesto.
U kategoriji ‘Doprinos prekograničnoj suradnji‘ pobjednik je projekt ‘HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica‘ Krapinsko-zagorske županije. U završnicu izbora bili su i projekti ‘Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas – PRONACUL/Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima‘ Zagrebačke županije, s osvojenim drugim mjestom, te ‘DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama‘, Hrvatskih voda uz partnerstvo, Virovitičko podravske, Koprivničko-križevačke županije i Varaždinske županija kao trećeplasirani.
Projekt ‘Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće‘ Osječko-baranjske županija pobjednik je u kategoriji ‘Doprinos poduzetništvu‘. U potonjoj kategoriji finalisti su bili, kao drugoplasirani, projekti ‘VRT KARIJERA – Gradnja mostova između obrazovnih institucija i poduzeća putem udaljene i hibridne prakse‘ Primorsko-goranske županije te Tempus Splitsko-dalmatinske županije na trećem mjestu.
U posebnoj kategoriji najbolji EU projekt po izboru čitatelja Jutarnjeg lista pobjednik je projekt PRONACUL Zagrebačke županije. Drugi najveći broj glasova dobio je projekt Rimska ulica 19 Sisačko-moslavačke županije, a treći je Regionalni centar kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split Splitsko-dalmatinske županije. (jutarnji.hr, vpz.hr; Foto: Kristijan Toplak)
Foto:
.jpg)
Trgovina Megamont na adresi Ulica bana Jelačića 2 Slatina ima sve, ''od igle do lokomotive''! Što to trgovina Megamont Slatina nudi pogledajte na MEGAMONT.
.jpg)
