U 2025. godini proglašeno je 7 prirodnih nepogoda, od čega su tri bile za sušu koje su obuhvaćale sve općine i gradove u Virovitičko-podravskoj županiji. Ukupna šteta od suše procijenjena je na 61.674.702,29 od ukupnih 68.543.591,27 eura. Virovitičko-podravska županija je kroz godine, gradeći sustave navodnjavanja, omogućila poljoprivrednicima gdje se oni nalaze, sigurnost i stabilnost sa sustavima navodnjavanja. Podsjetimo, izgrađeni su i pušteni u pogon sustavi – Kapinci – Vaška I. II. faza, Novi Gradac – Detkovac te Đolta s ukupno gotovo 3.000 hektara navodnjavanih površina.
Siniša Hrgović iz Vaške pionir je navodnjavanja na ovim prostorima. Od kad je Virovitičko-podravska županija izgradila sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška, Siniša Hrgović je njegov korisnik. On već šest godina bere plodove svoga rada uz natapanja plodnih poljoprivrednih površina dravskom vodom. Uz standardno natapanje, na jednoj njegovoj parceli, instaliran je i sustav “podzemnog navodnjavanja” koji se pokazao kao odličan s vrhunskim prinosima.
Kako je to bilo ove godine?
- Obradili smo 145 hektara, s obzirom na to da smo ove godine, soju sadili dvaput, to je tada 170 hektara. Navodnjavali smo između 90 i 100 hektara, od čega njih 65 do 70 intenzivno. Kukuruza smo imali oko 30 hektara, bilo je tu i šećerne repe… – kazuje Siniša Hrgović.
Tvrdi kako je ovo bila izazovna godina, s malo padalina.
- Iako su temperature bile niže, bilo je izrazito malo padalina. U tri mjeseca, mi smo u području gdje se nalazi sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška, prema podacima s mjernih stanica, dobili između 35 i 40 litara kiše. Ovdje su velikim dijelom pjeskovita tla i tu se utjecaj suše jako vidi. Kada govorimo, primjerice o kukuruz, prinosi su na tim pjeskovitim tlima bili od 3 do 4 tone. Na prostoru gdje se nalazi sustav podzemnog navodnjavanja, kojeg smo izgradili u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, imali smo 24 hibrida koji su nam prosječno dali 14 tona kukuruza po hektaru. No, morali smo obilno navodnjavati tu površinu, s 360 litara po četvornom metru. Sjećam se da smo na istoj parceli, 2011. godine, kada je isto bila suša, ali ne kao ove godine, bez kapi navodnjavanja imali 3,5 tona po hektaru. Kao što možete vidjeti, razlike su ogromne.
Kako je kod ostalih kultura?
- Tamo gdje je pjeskovito tlo, tamo su prinosi jako mali. Tamo gdje je tlo humusnije, boljeg sadržaja, moglo se navodnjavati i manje. Primjerice, imali smo dio kukuruza upravo na takvom tlu. Tamo smo navodnjavali s rolomatima od 160 do 180 litara po četvornom metru i imali smo 15 tona kukuruza po hektaru. Soja nam je ove godine bila odlična. Sijali smo je dvaput, prvi puta imali smo 3,5, a nakon druge žetve dodatne 3 tone po hektaru. Tu je i šećerna repa, gdje smo prijašnjih godina imali od 90 do 100 tona, a ove godine 113.
Za kraj je istaknuo.
- Bez obzira kakva godina bila, sušna ili kišna, navodnjavanje nam uvijek garantira stabilne prinose. Istina, dok je kišna godina, manje ćete navodnjavati, ali kad je godina sušna, kao ova, efekt natapanja bit će značajniji i opipljiviji, a kad se uključe svi troškovi, poljoprivredna proizvodnja se uz navodnjavanje doista isplati – zaključio je Hrgović. (vpz.hr; Foto: Kristijan Toplak)
Foto:
Trgovina Megamont na adresi Ulica bana Jelačića 2 Slatina ima sve, ''od igle do lokomotive''! Što to trgovina Megamont Slatina nudi pogledajte na MEGAMONT.
.jpg)
