Hrvatska ima 60 posto veći geotermalni gradijent od ostatka Europske unije. Topla voda, čija je temperatura dovoljna za grijanje pa i za proizvodnju električne energije, nalazi se čak i na manjoj dubini. No, bušenja nisu jeftina, cijena se penje do 15 milijuna eura po bušotini.
- Hrvatska bi mogla postati regionalni lider u proizvodnji i korištenju geotermalne energije, zahvaljujući prvenstveno potencijalu panonskog bazena, rečeno je u utorak na konferenciji Geothermal Investment Forum Croatia.
Bušotina u Čađavici kod Slatine najdublja je u Hrvatskoj. Duboka je 4580 metara, a temperatura na dnu je 202 stupnja. Privatni investitor ovdje je uložio 20 milijuna eura, no ističu da se geotermalne elektrane ne mogu izgraditi bez sustava poticanja.
- Njemačka daje 252 eura po megavatsatu na period od 20 godina, a Italija 200 eura po megavatsatu na period od 25 godina. Hrvatska ima riješen zakonodavni okvir za poticaje riješen kroz premijski model, koji je dobar, no problem našeg sektora je što više od tri godine nije objavljen poziv za dodjelu tržišne premije za geotermalnu tehnologiju – kazala je Ivana Ivančić, direktorica tvrtke ENNA GEO.
Smatra se da je najveći geotermalni potencijal – i za toplinarstvo i proizvodnju električne energije – u panonskom dijelu Hrvatske. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora za geotermalne vode. Od toga 13 istražnih prostora pripada trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, s prioritetom razvoja geotermalne energije za toplinarstvo.
- Pliće bušotine otprlike 2000 metara, koje bi se mogle iskoristiti za iskorištavanje topline, mogu koštati oko 6 milijuna eura, a dublje bušotine na većim dubinama koje su potrebne za proizvodnju električne energije 10-15 milijuna eura svaka bušotina, tako da to nije jeftin sport – rekao je Dragutin Domitrović, stručnjak za geotermalnu energiju.
Premijer Andrej Plenković rekao je da u vremenu globalnih energetskih izazova Hrvatska ima jedinstvenu priliku iskoristiti svoje prirodne resurse kako bi se pozicionirala kao ključni igrač u regionalnom energetskom sustavu.
- U tom je kontekstu geotermalna energija kao obnovljiv, stabilan i dugoročno isplativ izvor nudi rješenja za izazove s kojima se suočavamo. Energetska kriza, uzrokovana prije svega geopolitičkim napetostima, osvijestila je važnost ulaganja u sigurnost opskrbe i otpornost energetskog sustava – naglasio je Plenković.
Prema podacima koje je iznio, uoči ruske agresije na Ukrajinu EU je uvozio 56 posto svojih energetskih potreba od čega je 70 posto otpadalo na fosilnu energiju. Unija uvozi 96 posto svojih potreba za naftom, 84 posto potreba za plinom te 57 posto svojih potreba za ugljenom, što ju čini izuzetno energetski ranjivom. Hrvatska uvozi 80 posto nafte, 75 posto plina i 100 posto ugljena.
Međunarodna agencija za energetiku najavljuje da će sljedećih 15 godina proizvodnja ugljena, nafte i plina biti na vrhunci, a to znači, naveo je premijer, da je svijet na prekretnici i da moramo razmišljati dugoročno i strateški.
- Već sada nam valja ulagati u alternativne izvore energije. Imamo priliku biti regionalno energetsko središte – naglasio je Andrej Plenković, rekavši da bez sigurne energetske opskrbe nema političke ni gospodarske sigurnosti.
Smatra da Hrvatska mora jačati postojeću energetsku infrastrukturu i istodobno se pripremati za budućnost u kojoj će biti sve manje fosilnih goriva. Smatra kako Hrvatska može značajno pridonijeti diversifikaciji opskrbe energetskim izvorima svojim susjedima i zemljama jugoistočne Europe.
LNG terminal na Krku je, kako je rekao, smanjio hrvatsku energetsku ovisnost, s trenutnim kapacitetom potpuno je zakupljen do 2037. godine, a do sredine iduće godine moći će transferirati 6,1 milijarda kubičnih metara plina.
Spomenuo je i da Plinacro gradi četiri plinovoda te da bi nova plinovodna infrastruktura trebala biti završena do sredine 2026. godine. Ujedno, putem Janafa osiguran je alternativni pravac dobave nafte, naveo je premijer.
Kada je riječ o geotermalnoj energiji, smatra bitnim povećati udio obnovljivih izvora energije. Istaknuo je da u trendu prelaska na obnovljive izvore energije Hrvatska može biti ambiciozna, te da je u tom pogledu već uložila značajna sredstva.
Naglasio je da je geotermalna energija pouzdan i održiv izvor te da Hrvatska zahvaljujući panonskom bazenu ima velike mogućnosti i potencijal u tom području. Do sada su, rekao je, izdvojena područja za istraživanje i eksploataciju geotermalne energije. Podsjetio je da su počela iskapanja u Velikoj Gorici i da je za ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano šest lokacija. (hrt.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
Više možete vidjeti OVDJE.
Trgovina Megamont na adresi Ulica bana Jelačića 2 Slatina ima sve, ''od igle do lokomotive''! Što to trgovina Megamont Slatina nudi pogledajte na MEGAMONT.
.jpg)
