U organizaciji Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Virovitica, u suradnji s partnerima Virovitičko-podravskom županijom i HZZ – Područnim uredom Virovitica, jučer (četvrtak) je, uoči 26. Viroexpa, u TIC-u Virovitica održan okrugli stol na temu „Kako županijskom gospodarstvu osigurati kvalitetnu radnu snagu“.
Okupljene, među kojima su bili virovitičko-podravski župan Igor Andrović sa suradnicima, virovitički gradonačelnik Ivica Kirin sa suradnicima, predsjednik HOK POK Virovitičko-podravske županije Stjepan Kenjerić, predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Virovitica Hrvoje Belobrk, direktorica Poduzetničkog inkubatora VPŽ Neda Martić, kao i mnogi drugi predstavnici ustanova i tvrtki, pozdravio je domaćin i organizator, predsjednik HGK-ŽK Virovitica Zlatko Pleša, koji je i otvorio okrugli stol.
Mi kao Županijska komora Virovitica smo, na inicijativu gospodarstvenika, po prvi puta proveli ovakvu anketu. Putem ankete smo htjeli vidjeti koji su to problemi s kojima se naši gospodarstvenici susreću u pronalaženju potrebne radne snage. Moram spomenuti da smo prva županijska komora koja je provela ovakav način istraživanja među gospodarstvenicima po pitanju radne snage.
Ankete smo proveli među poduzetnicima, obrtnicima i nezaposlenima kako bismo došli do što više informacija i pokazatelja o trenutnom stanju tog problema. Anketa je bila online i uputili smo ju na adresu 300-tinjak naših tvrtki, u njoj je bilo 19 pitanja, odgovore smo dobili od njih malo više od 10 posto. Naravno, očekivali smo i veći broj odgovora.
Najzastupljeniji u odgovorima su bili predstavnici prerađivačke i poljoprivredne industrije te uslužnih djelatnosti turizma i ugostiteljstva. Kada gledamo strukturu tvrtki koje su nam odgovorile, 75 posto su mikro i male tvrtke, ostale su srednje i velike – istaknuo je Z. Pleša.
Župan Igor Andrović istaknuo je kako je organiziranje okruglih stolova s temom pribavljanja radne snage dok u isto vrijeme u Hrvatskoj imamo 120 tisuća nezaposlenih svojevrsni paradoks.
– Na razini županije trenutna nezaposlenost je otprilike 15 do 16 posto, što je više od 4000 ljudi. S druge strane, vi koji ste poduzetnici i gospodarstvenici na području županije znate da jednostavno ne možete dobiti kvalitetnu radnu snagu. Problem je što određeni broj ljudi jednostavno ne želi raditi, imaju možda visoka socijalna primanja, bave se sivom ekonomijom i na taj način sebi privređuju određena sredstva i dohodak koji se na kraju ne manifestira kroz poreze i sve statističke pokazatelje.
Osim na pokazatelje, to velik utjecaj ima i na BDP gdje smo mi kao županija, što me pati i boli, zadnji od svih hrvatskih županija. Sa svim programima, projektima i potporama pokušavamo se „pomaknuti“ i mogu reći da od 2015. do 2019. naš BDP raste brže od ostalih županija. Vjerujem da kada dobijemo svježe podatke za 2021. i 2022. godinu ćemo se pomaknuti s tog nesretnog zadnjeg mjesta. Nije to samo problem župana i gradonačelnika, načelnika i politike već to je jedan širi problem na koji svi zajedno možemo utjecati.
Ono što mi kao Županija pokušavamo je uvođenje novih smjerova u srednjim školama i dajemo potpore deficitarnim zanimanjima, na taj način pokušavamo da što više učenika upisuje ta zanimanja. Kada ih završe, zasigurno mogu bez problema pronaći posao – istaknuo je I. Andrović, s kojim se slaže i I. Kirin.
– Iako smo ušli u Europsku uniju i sada imamo euro kao valutu, dio smo Schengenskog prostora, prati nas boljka; nedostatak kvalificirane radne snage. Dobar dio naših ljudi ovdje ne može konkurirati plaćama, mladi ljudi odlaze u strane zemlje, a njihova radna mjesta gospodarstvo mora popunjavati s drugima. Kod nas, u gradu i županiji možete vidjeti sve više stranih radnika.
Moramo uvesti kulturu rada u Hrvatsku, od vrtića do fakulteta, mentalni sklop da je rad, fizički ili intelektualni, jedino sredstvo uspjeha. Drugo, moramo stvoriti kvalitetna radna mjesta s pristojnim plaćama i tu kao država omogućiti da pomognemo i gospodarstvu da se stvore uvjeti za povećanje plaća. Na taj način postajemo konkurentni zapadnoeuropskim zemljama. Možda ne u istoj visini, ali na način da omogućimo kvalitetniji život. O tome trebamo razgovarati – zaključio je I. Kirin.
Prezentaciju ankete HGK-ŽK Virovitica održala je viša stručna suradnica HGK – Županijske komore Virovitica Suzana Kolesarić, a psihologinja Maja Šajatović, voditeljica županijskog CISOK – a (Centra za informiranje i savjetovanje u karijeri – CISOK) HZZ-a.
U sklopu okruglog stola održana je i panel rasprava na temu „Radna snaga – potreba, iskustva i izazovi“ u kojoj je sudjelovalo šest panelista, a vodila ju je novinarka Marija Lovrenc.
Dok su Zlatko Pleša i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Bojan Mijok rekli nešto više o poticajima, mjerama, suradnji i potpori tvrtkama, obrtima i poljoprivrednim gospodarstvima, o problematici pronalaska kvalitetne radne snage, motivacijskim elementima kojima nastoje privući i zadržati zaposlenike te rješenjima koja bi im olakšala ovo pitanje raspravljali su direktor Poljoprivrednog poduzeća Orahovica Saša Breznik, direktor Tvina d.o.o. iz Virovitice Mario Mikolaš, direktor Factoryja iz Virovitice Matej Sudar i nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Bakića i proizvođač duhana Mihael Čolak.
Iako je jedan od najpoželjnijih i najisplativijih sektora, u IT branši vlada velik deficit radne snage, otkrio je M. Sudar, direktor tvrtke Factory koja danas zapošljava više od 40 zaposlenika.
– Mi tražimo inženjere, a broj ljudi već u startu nije velik jer industrija zapošljava čim ljudi završe fakultete. Kako bismo doskočili tome, mi se borimo na svoj način, organiziramo edukacije i imamo vlastite akademiju, provodimo prakse i pokušavamo sami izgraditi taj kadar s obzirom da ga je jako teško dobiti s tržišta. Uvijek je poželjna sinergija javne uprave i privatnog sektora, ali ono što bi strukturno trebalo riješiti je da na razini obrazovnog sustava se, iz moje IT perspektive, više ulaže u ta tehnička zanimanja kako bi doskočili toj nestašici..
Nama uvijek nedostaje djelatnika, pogotovo na pozicijama programera, developera, backend developera, tu smo uvijek otvoreni za zapošljavanje. Situacija definitivno ide prema bolje, u zadnje vrijeme sve više studenata upisuje tehnička zanimanja tako da kadar dolazi na tržište, ali ne dovoljnim tempom i kapacitetom kako ta industrija može zaposliti – zaključio je M. Sudar.
Svoja iskustva što se radne snage tiče iznio je i Mihael Čolak, koji se bavi proizvodnjom duhana.
– Kao i kod svakog manjeg OPG-a, problem nam je radna snaga, kao i enormno povećanje troškova u proizvodnji. Svake godine je proizvodnja sve skuplja, a sve je manje radnika – sliježe ramenima M. Čolak te dodaje kako, iako je moderna tehnologija zamijenila dio radnika, intenzivna proizvodnja duhana uvijek zahtijeva ljudski faktor.
– Jako je teško pronaći radnike, to je proizvodnja gdje su uvijek stariji ljudi radili, srednjih godina i malo stariji. Mladi odlaze, nemamo nove radne snage i modernizacijom smo išli doskočiti tom nedostatku. U zadnjih par godina cijena dnevnice je bila 15-ak eura, sad je skočila na 35 do 40 eura. To je enorman skok cijene rada, a energenti su „skočili“ tri puta. Budućnost nam je doista neizvjesna – zaključuje M. Čolak. (icv.hr, eat, foto: K. Toplak)
Foto:
.jpg)
Klikom na reklamu ispod pomažete kvalitetnijem radu Domovina neta. Hvala!
⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩
