Kako izgleda život u vodi, posjetitelj ima priliku vidjeti iz perspektive dna, ali i zaviriti i u kapljicu vode i upoznati se sa životom u njoj koji nije vidljiv prostim okom. Isto tako, mogu uroniti u dabrovu nastambu, ući u nju i na rublju koje suši dabar saznati cijelu priču o toj životinji, osjetiti njegov miris i opipati mu krzno. Sve se to može doživjeti u Posjetiteljskom centru Dravska priča u Noskovcima, o čemu je u ponedjeljak pisao Večernji list.
Završen najveći projekt
– Upravo završavamo realizaciju našeg najvećeg projekta Posjetiteljski centar Dravska priča – interaktivan, inovativan i svima pristupačan doživljaj prirode, koji je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Vrijedan je više od 13 milijuna kuna, uz sufinanciranje od 85 posto. Projekt se praktično provodi više od četiri godine, s time da je najintenzivnija realizacija posljednje dvije. Lani smo imali građevinske radove kojima smo prilagođavali podrumski dio za budući multimedijski postav, izgradili zimski vrt kao dodatni sadržaj za posjetitelje na krovu samog Centra, izgradili spremišta za bicikle i kanue, proširili šetnice, izgradili novu šetnicu uz kanal i još jedan vidikovac, uredili “Vrt mirisnih doživljava”, dječje igralište, edukativni povrtnjak, zasadili labirint u obliku sove, kao i voćnjak starih sorti… – prikazuje Tatjana Arnold Sabo, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije.
Nabavili su dodatnih 40 bicikala kroz projekt, tako da ih Dravska priča sada ima ukupno 76, kao i kanue za ukupno 40 osoba. Dodatno su opremili Bio-istraživačku stanicu, nabavili i meteorološku stanicu, a s Odjelom za biologiju Sveučilišta iz Osijeka razvili su i četiri trodnevna programa terenske nastave za studente. Isto tako, s vanjskim suradnicima su razvili 15 jednodnevnih programa posjeta za djecu vrtićke i školske dobi.
Najveća investicija je, pak, bilo uređenje multimedijskog postava, koji prezentira to zaštićeno područje, ali i prikazuje suživot čovjeka i rijeke, kako u prošlosti, tako i danas.
– Glavna multimedijska dvorana nam se sastoji iz sedam interpretacijskih točaka, na kojima prezentiramo breguljice, kao jednu od zaštićenih i ugroženih vrsta ptica, zatim ih upoznajemo s dinamičkim procesima na rijeci, odnosno kako nastaju meandri, rukavci, sprudovi, strme dravske obale. Upoznajemo ih sa životom u vodi, kroz instalaciju s lopočima i različitom vegetacijom, kao i sa životinjama koji život započinju u vodenom mediju, a nastavljaju na kopnu ili u zraku. Tu smo obuhvatili pet vrsta: vretenca, komarci, tulari, žabe i vodencvjetovi, koji se prate kroz sve razvojne cikluse – priča ravnateljica.
Zanimljiva je i interpretacijska točka “Tko to tamo mulja”, gdje se prezentira sedam vrsta ptica.
– Kipari su izradili predimenzionirane kljunove tih vrsta, a pritiskom na tipku, vrsta ptice koju izabere ušeće u kadar i pokazuje kako ona u mulju traži hranu. Imamo i interaktivni akvarij, u kojem predstavljamo endeme dunavskog slijeva, pet vrsta riba, vodenjaka i žabu, a sve to je povezano 20 minutnim filmom koji se može pratiti s pramca čamaca, a prikazuje sve one divne krajobraze uz rijeke Muru, Dravu i Dunav, govori o njihovoj biološkoj raznolikosti, značaju i vrijednosti tih naših triju rijeka – opisuje naša sugovornica.
Ponosni na Dravsku priču
Oslikani su i 3D grafiti, glavni na više od 200 “kvadrata” predstavlja glavni tok Drave, a nadovezuje se s meandrom u kojem su smješteni labudovi, te dravskim rukavcem sa sjeverne strane objekta gdje su crna roda, čaplja, vidra, patke, orao štekavac…
– Oni koji se sjećaju, znaju da je ovo nekada bio ruševni Ljetnikovac grofa Draškovića, kojeg je u posljednjih deset godina europskim sredstvima u pravu ljepoticu pretvorila Virovitičko-podravska županija, uz sjajne ideje Tatjane Arnold Sabo i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom, podršku razvojne agencije VIDRA. Ovakvo nešto nema nitko u ovom dijelu Hrvatske. Ponosni smo na Dravsku priču, jer ona predstavlja jednu od mnogobrojnih destinacija u našoj županiji koju se mora posjetiti i interaktivno osjetiti život rijeke u svoj njegovoj punini – zadovoljan je, pak, župan Igor Andrović. (vecernji.hr, Fotografije: D. Fišli)
Foto:
PROMO
Svi zainteresirani mogu nas posjetiti u Ulici bana Josipa Jelačića 37 (kod Doma zdravlja) u Slatini ili nas kontaktirati na broj telefona 033-551-000 ili brojeve mobitela 091-6050-334 i 098-918-6543. Očekujemo Vas i radujemo se Vašem dolasku! Pratite nas na internet stranici autoskolazebra.hr i Facebook stranici Autoškola Zebra Slatina
Klikom na reklamu ispod pomažete kvalitetnijem radu Domovina neta. Hvala!
⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩
