Njene pozive u pomoć čuli su susjedi u obližnjim zgradama, no hrabra je žena uspjela otjerati lisicu dalje od sebe i sva uplašena vratila se u svoj stan.
Brojni su slučajevi da lisice ''švrljaju'' po dvorištima kuća na širem području grada, no sudeći po objavama na Facebooku, lisice su se pojavile i u samom centru grada Slatine.
Upravo je to ponukalo Klub vijećnika HDZ-HSLS-HSP da na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Slatine, održanoj 17. studenoga, postave gradonačelniku Denisu Ostrošiću pitanje o ovom problemu. Gradonačelnik je prepustio odgovor svom v.d. pročelniku Marinu Kokoriću koji je rekao da su oni u Gradu svjesni ovog problema i da će u budućnosti izraditi opći akt za rješavanje problema divljih životinja u gradu. Opći akt-što je to? Komad papira koji će spriječiti razmnožavanje lisica u samom gradu?
Na ove dojave, gradonačelnik Ostrošić je već trebao reagirati i sazvati radni sastanak lovačkih udruga i društava, policije, veterinarskog inspektorata i veterinarskih stanica, kako bi lovačka društva s područja grada krenuli u odstrijelni lov izvan naselja, jer je poznato da se 300 metara od kuća ne smije upotrebljavati vatreno oružje u lovu na divlje životinje. Lisice nisu zaštićene i povećanjem kvota lovačkim društvima za njihov odstrel, mogle bi se i izvan područja 300 metara od kuća poduzeti radnje da se smanji njihova populacija.
Drugi predator je čagalj koji se vrlo brzo razmnožio, pa je samo pitanje vremana kada ćemo i njega ugledati na ulicama Slatine, a onda će građani u strahu opet čekati da agilna Gradska uprava donese ''opći akt''.
Problem sa lisicama nema samo Slatina, imaju ga i druga mjesta u Slavoniji, ali su ona krenula u rješavanje ovog problema već s prvim hladnijim danima, pošto je poznato da tada lisicama ponestaje prirodne hrane, pa se približavaju kućama u potrazi za ostacima koje stanovnici ostavljaju za svoje kućne ljubimce i ostale domaće životinje, na način da su povećali kvote za odstrijel te štetočine.
Problem dolaska lisica u blizinu kuća, trgovačkih lanaca, mesnica..., postaje veći kada padne snijeg, jer im je tada još teže doći do hrane, pa ih se može vidjeti i u samim središtima mjesta, kako po noći, tako i po danu, a što najviše plaši djecu, ali i odrasle. Poznato je da je lisica najveći prijenosnik bjesnoće i samim time strah građana je opravdan.
-Lokalna samouprava mora izraditi program zaštite divljači
Potvrđujući zakonske propise prema kojima je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskim područjima, iz Ministarstva poljoprivrede su priopćili da je ''Zakonom o lovstvu propisano donošenje programa zaštite divljači za površine na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta kao što su i naselja, kako bi se slučajevi pojave divljači riješili na najprihvatljiviji i najbrži mogući način. U ovom slučaju na jedinicama lokalne samouprave je hoće li, u svrhu rješavanja problematike pojave divljači u naseljima, izraditi program zaštite divljači i omogućiti zakonski opravdano uklanjanje divljači, pa i lisica''. Kako bi potpomoglo lovstvo, Ministarstvo preko natječaja sufinancira smanjenje broja lisica i čagljrva.
-U Gradu Virovitici održan sastanak vezan uz problem pojavljivanja lisica u gradu
Građani Virovitice ove godine suočili su se s češćim pojavljivanjem lisica koje ulaze i u samo središte grada, te je na tu temu u prostorijama Grada Virovitice održan sastanak kojem su, uz predstavnike Grada, sudjelovali i predstavnici Virovitičko-podravske županije, Skloništa za životinje Virovitica, Ministarstva unutarnjih poslova, Veterinarske stanice Virovitica – Veterinarske inspekcije, Zavoda za javno zdravstvo sv. Rok i lovaca. Predstavnici Grada tom prilikom izvijestili su nazočne da će iz navedenih razloga Grad donijeti Odluku o pristupanju izradi Programa zaštite divljači na području grada Virovitice. (Domovina net, DF; foto arhiva Domovina neta DF i Facebook)
Oglašavajte na Domovina netu!
