Prvi odaje žalosnu financijsku i organizacijsku nemogućnost učinkovitog i konstantnog djelovanja svih dionika koji su na bilo koji način uključeni u obvezu očuvanja toga zaštićenog područja, od Hrvatskih šuma, Parka prirode Papuk i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, do Općine Voćin, Virovitičko-podravske županije, pa i nadležnih ministarstava. Valja znati da je u tom arboretumu od prvog unošenja sadnog materijala 1963. do kraja 1985. godine posađeno oko 1100 taksona i hortikulturnih kultivara, a prije Domovinskog rata s oko 2500 različitih vrsta drveća i grmlja iz gotovo cijeloga svijeta arboretum Lisičine bio je jedan od najznačajnijih u jugoistočnom dijelu Europe. Sve je to uništila velikosrpska agresija na Hrvatsku jer tijekom Domovinskog rata arboretum je bio okupiran i devastiran, a u poratnim godinama, dijelom zbog zaostalih mina, a dijelom zbog pomanjkanja stručnjaka i potrebnog novca, nije se mogla voditi potrebna briga o tom “biseru hrvatskog genofonda”.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije pokrenula je 2006. godine postupak za zaštitu arboretuma Lisičine, Hrvatske šume (Uprava šuma Našice) financirale su 2007. godine geodetsku snimku užeg područja arboretuma, počeli su radovi na determinaciji i obilježavanju biljaka u arboretumu pod stručnim vodstvom dr. sc. Marilene Idžojtić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, iz projekta Nature No. 1 utrošeno je 272.000 eura u arborikulturnu i infrastrukturnu obnovu, uređene su ceste i staze, postavljene ploče s kartama i opisima biljaka, a napravljena su i mjesta za odmor s klupama i sjenicama. Ostvareno je još nekoliko manjih projekata, ali slika arboretumna nije se bitno izmijenila jer područje traži stalno i trajno održavanje. Spomenimo tek da je uz arboretum sagrađen i državni centar za šumarsku genetiku, zgrada s vidikovcem, učionicama, prostorijama za laboratorije i stručni rad u kojoj su se trebali obučavati mladi stručnjaci iz Hrvatske i cijeloga svijeta. Zgrada nikad nije dovršena, a njezin današnji izgled na posjetitelje arboretuma djeluje upravo zastrašujuće.
Drugi pogled zaboravlja uništene milijune kuna i više stotina vrijednih taksona jer znanstvenici, botaničari i dendrolozi koji povremeno navraćaju u arboretum i danas ostaju zaprepašteni bogatstvom i ljepotom neobičnog drveća i raslinja, premda je posljednjim prebrojavanjem utvrđeno samo 511 preostalih taksona. Iako smo tek zakoračili u travanj, arboretum nam je otkrio nekoliko rijetkih cvjetnih čarolija. Spomenimo da je tu drvo negundovac iz Sjeverne Amerike, vrsta javora široke krošnje i karakterističnih cvjetnih resa, nekoliko kultivara japanske trešnje s cvjetovima različitih boja, nekoliko vrsta magnolije, kozokrvnica, sremza… Ali tu ljepotu zasigurno je lakše dočarati fotografijama nego opisima.
Arboretum Lisičine prije ratnog razaranja bio je jedan od najznačajnijih u jugoistočnom dijelu Europe u kojem je bilo 2500 različitih vrsta drveća i grmlja iz gotovo cijeloga svijeta.(Petar Žarković-Glas Slavonije; foto Domovina net, DF)
Foto :
Cijelu veliku fotogaleriju pogledajte na : Arboretum Lisičine
Zamolba
Dragi čitatelji molimo Vas da ponekad kliknete na reklamu ispod članka.Vas to neće koštati ništa , a nama će nešto značiti. Hvala unaprijed!
(Domovina net)
⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩
