Očuvanje biljnih genetskih izvora i povećanje njihove dobiti u proizvodnji hrane, ali i poljoprivredi, cilj je nedavno osnovanog Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i oplemenjivanje bilja (ZCI) sa sjedištem pri Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Istraživačka je to mreža znanstvenih institucija usmjerena na prijenos i razmjenu znanja i tehnologije koja će pridonijeti napretku istraživanja u poljoprivredi, kao i proizvodnji hrane.
U sklopu Centra aktivno pet suradnih ustanova
U sklopu centra, pored Agronomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, aktivne će biti još četiri suradne ustanove: Institut za poljoprivredu i turizam Poreč (IPTPO) , Institut za jadranske kulture i melioraciju Split (IJK), Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PMF) i Sveučilište J.J. Strossmayera Poljoprivredni fakultet Osijek (PFOS). Voditelj je centra prof. dr. Zlatko Šatović sa Zavoda za sjemenarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Djelatnost ZCI-ja organizirat će se u šest radnih skupina s ciljem poticanja razvitka oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj i to na osam biljnih vrsta odnosno modela: pšenica (Triticum aestivum), kukuruz (Zea mays L.), soja (Glycine max L.), grah (Phaseolus vulgaris L.), vinova loza (Vitis vinifera L.), kupusnjače (Brassica oleracea L.), masline (Olea europaea L.) i dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium).
Prema riječima prof. dr. Šatovića voditelja Centra, potonje bi kulture predstavljale okosnicu naše poljoprivredne proizvodnje u budućnosti.
Identifikacija ključnih svojstava biljaka obavljala bi se pomoću poljskih pokusa, laboratorijskih analiza, fenotipizacijom, genotipizacijom, bioinformatikom, primjenom statističkih analiza podataka, diseminacijom. Uključuje to predstavljanje aktivnosti ZCI-ja javnosti, ponajprije znanstvenoj zajednici, poduzetnicima u poljoprivrednom sektoru, OPG-ima i dr.
-Uložen značajan trud u očuvanje biljnih genetskih izvora u Hrvatskoj
"Unazad pet godina uložen je značajan trud u očuvanje biljnih genetskih izvora u Hrvatskoj", kaže prof. dr. Šatović. Dodaje kako naš Nacionalni program očuvanja i održive uporabe genetskih izvora za hranu i poljoprivredu ponajprije obuhvaća prikupljanje i opis odnosno održavanje i regeneraciju tzv. primki.
-Zbog brojnosti vrsta nedostatna sredstva za agronomsku, biokemijsku i genetsku procjenu
Zbog brojnosti potonjih nedostatna su sredstva za njihovu procjenu na agronomskoj, biokemijskoj i genetskoj razini. Zato je i upotreba prikupljenih biljnih genetskih izvora u oplemenjivačkim programima ograničena. Prof. Šatović otkriva kako oplemenjivanje bilja u Hrvatskoj seže do početka 20. stojeća kada su takve aktivnosti uglavnom bile vezane uz ratarske kulture s različitim intenzitetom i uspjehom, a rezultiralo je to s 1.200 kultivara registiranih unazad 60 godina.
-U zadnjih 25 godina na tržištu sjemena glavne multinacionalne oplemenjivačke tvrtke
Ipak, u posljednjih 25 godina multinacionalne oplemenjivačke tvrtke postupno su kaže naš sugovornik postale glavni igrači na tržištu sjemena u Hrvatskoj, smanjujući udio zastupljenih tadašnjih javnih, a danas uglavnom privatnih hrvatskih tvrtki i ustanova. Posebice je to vidljivo na tržištu hibridnog sjemena ratarske i povrtlarske kulture, dok je na tržištu samooplodnih kultura (pčenica, ječam, soja) stanje nešto povoljnije.
Naš sugovornik ističe kako se gospodarska važnost najznačajnijih ratarskih kultura (kukuruz, pšenica, soja) u Hrvatskoj, ogleda u njihovoj prosječnoj godišnjoj vrijednosti proizvodnje do 400 milijuna eura, a procijenjena godišnja vrijednost licencnih prava ugrađena u cijenu sjemena, je(st) oko osam milijuna eura. Od tog iznosa oko 4.5 milijuna eura odlazi izvan Hrvatske, dok kod nas ostaje svega 3.5 milijuna eura.
-Prosječna godišnja genetska dobit za novostvorene kultivare oko 1%
"Prosječna godišnja genetska dobit za novostvorene kultivare spomenutih biljaka u hrvatskim oplemenjivačkim tvrtkama i ustanovama iznosi oko 0,5 do 1%. To bi, iskazano u doprinosu povećanja vrijednosti ukupne proizvodnje, iznosilo između dva i tri milijuna eura" kaže prof. dr. Šatović. Procjena je doznajemo da će očekivani izravni doprinos povećanju godišnje stope genetske dobiti, uz primjenu novih tehnologija, koje će se razvijati u ZCI-ju biti oko 20%.
Najvažnije ograničenje hrvatskih oplemenjivača je nedovoljno i sporo usvajanje novih tehnologija poput visokopropusne fenotipizacije, odabir pomoću tzv. biljega i dr. Razlog tome je doznajemo i zbog istraživačkih aktivnosti koje su izvan uobičajenog, rutinskog oplemenjivačkog rada, pa oplemenjivači ne mogu u potpunosti uložiti sredstva i vrijeme za usvajanje suvremenih tehnologija.
Utječe na to i manjak novca koji hrvatskim oplemenjivačkim kućama nedostaje pa je ono što one ulažu u istraživanje u odnosu na multinacionalne i sjemenske tvrtke - neusporedivo. Zato hrvatski programi imaju nižu stopu genetske dobiti, a novostvoreni su kultivari često nekonkurentni na tržištu.(agroklub.com)
