Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Hrvatsko botaničko društvo petu godinu zaredom diljem Hrvatske organizira “Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske”. Besplatnim radionicama, predavanjima, obilascima vrtova, te izložbama upozoravaju na vrijednost i važnost botaničkih zbirki. U emisiji Dobro jutro, Hrvatska Tjedan su popratili nizom reportaža.
I arboretum Lisičine na Papuku, koji je tijekom Domovinskog rata zapušten, u posljednjih nekoliko godina doživljava pravu obnovu i vraća nekadašnji sjaj, nudeći posjetiteljima savršeno mjesto za boravak u prirodi.
Na obroncima Papuka, u napuštenom selu Lisičine, nalazi se pravo bogatstvo biljnih vrsta.Arboretum Lisičine zasađen je prije pola stoljeća, a sa svojih 45 hektara pravi je šumski biser popunjen živom zbirkom drvenastih biljaka, kojom danas upravljaju Hrvatske šume.
Arboretum Lisičine najmlađi je arboretum u Hrvatskoj, ali je jedan od najbogatijih vrstama. Specifičan je po velikom broju četinjača i četinjarskih kultivara koje dolaze iz primorskih krajeva, planinskih krajeva iz ostalih zemalja i kontinenata, ističe posebnosti ovog arboretuma Nataša Rap, rukovoditeljica Odjela za ekologiju UŠ Našice. Uži dio arboretuma podijeljen je na tri dijela: hortikulturni dio na kojem je zasađeno ukrasno drveće i grmlje i on je posjetiteljima najatraktivniji te ga se najviše posjećuje. Zatim imamo dio na kojemu su zasađene vrste iz Europe i Azije i dio na kojemu su zasađene vrste iz Sjeverne Amerike, ponosno dodaje Bojana Ardalić Filić, dipl. ing. šumarstva, UŠ Našice, šumarija Voćin. Najponosnija je na japansku pršljenku – Sciadopitys verticilata, koja je rijetka u Hrvatskoj, a u Lisičinama imaju najveći primjerak. Nije zanemariva ni skupina rododendrona.
Za vrijeme Domovinskog rata arboretum je uništen. Zbog oštećene ograde divljač je slobodno ulazila i oštećivala biljke, a cijelo područje bilo je minirano te se u arboretum nije godinama ulazilo. To je rezultiralo njegovim zarastanjem u korov i nestankom brojnih vrsti biljaka čiji se nekadašnji broj prepolovio. Od prijeratnih 1100 taksona, svojti, zadnjim prebrojavanjem utvrđeno ih je samo 511, pretežito četinjača. Završetkom rata počela je obnova arboretuma skromnim sredstvima šumarije Voćin, no najviše je napravljeno posljednjih godina u sklopu prekograničnog projekta u kojem su s mađarskim partnerom Hrvatske šume novac za obnovu uspjele dobiti iz europskog programa IPA.
Ukupna vrijednost cijelog projekta bila je 552 000 eura od čega je s hrvatske strane utrošeno 272 000. Tim novcem uređene su ceste i staze u Arboretumu, postavljene ploče s kartama i opisima biljaka, napravljena mjesta za odmor, klupe, sjenice, očišćeno je potpuno zaraslo jezero. U planu je obnova zgrade koja bi trebala služiti kao prostor za predavanja i seminare, no nedostaje samo novac.
Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, prilika je da i Lisičine promoviraju svoju vrijednost i osvijeste javnost da su ovakve riznice biljnih vrsta važan dio hrvatske povijesti i kulture te čuvari biološke raznolikosti. Posjetiteljima su vrata ove biljne enciklopedije podno Papuka širom otvorena, a uz najavu u šumariji Voćin mogu osigurati i stručno vodstvo. (vpz.hr)
Video :
Promo:
Vertigo caffe & wine bar
Slatina Trg sv. Josipa
