Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Zapinje i zapinje – Novca ima, a džepovi prazni
Zapinje i zapinje – Novca ima, a džepovi prazni
U javnosti se i nadalje na sva usta govori o nesposobnosti Hrvatske da povuče novac iz fondova Europske unije, čemu u prilog ide i nedavni primjer proizvođača mandarinka iz doline Neretve, pri čemu se spominje kako je papirologija za korištenje interventnih mjera Europske komisije za doniranje jabuka i mandarinka bila prekomplicirana proizvođačima, zbog čega se, rečeno je, milijunski iznosi moraju vratiti u strukturne fondove EU-a.
To je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina demantirao rekavši kako su “procedure smanjili i pojednostavili maksimalno“.
- Djelatnici Ministarstva i Savjetodavne službe su na terenu. Govorimo o nekoliko formulara i nekoliko podataka koje je trebalo popuniti kako bi se koristila ta mjera. Tjednima smo se s EK zalagali da otvorimo interventne mjere za povlačenje sredstava za humanitarnu podjelu. Mislim da su tu puno veći problem kontrole. One su obavezne i tu se još jednom pokazuje potreba za udruživanjem, jer nismo sposobni povući novac ni kad imamo mjeru, zbog svoje neorganiziranosti, špekulacija i nedovoljno znanja – izjavio je Jakovina.
PROBLEM I U MENTALITETU
Unatoč lošim primjerima “neznanja popunjavanja formulara” ili, prethodno, lošeg poznavanja engleskog jezika, postoje i oni koji su dokazali da znaju kako uzeti novac iz europske blagajne. Gdje zapinje, što Vlada čini o ovom pitanju, a što bi trebala, objašnjava Stjepan Ribić, predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.
- Problem je u mentalitetu naših ljudi, generalno gledajući. Poticaji koje su Čobanković i kompanija dijelili išli su vrlo lako i jednostavno. Gotovo do te mjere da je seljak mogao nazvati državnog tajnika i reći da prebaci novac, bez pitanja gdje je utrošen, za što, niti je bilo potrebno slaganje dokumentacije. Gotovo da je išlo na “majke mi”. To s Europskom unijom ne prolazi. Osobito je to bilo izraženo u pretpristupnom razdoblju, kada je za većinu programa službeni jezik bio engleski. Formulari su se ispunjavali po metodologijama i procedurama EU-a. Kako to može napraviti jedan poljoprivrednik, koji možda ne zna ni kompjutor upaliti? Ali zato je država, najsvjesnija tih procedura, trebala uložiti više sredstava u edukaciju ljudi da bi naučili kako se to radi. Kod nas je ovih dana održana dvodnevna radionica koju je organizirala Regionalna razvojna agencija na tu temu – objašnjava Ribić.
Napominje i kako se zbog lakšeg razumijevanja cijele problematike valja vratiti u prošlost, kada je Hrvatska počela proces pridruživanja EU-u.
- Treba napraviti razliku između dvije financijske perspektive Europske unije. Treba gledati 2007. i 2013. godinu te period između 2014. i 2020. godine. EU funkcionira na temelju sedmogodišnjeg financijskog razdoblja i na temelju svojih strateških dokumenata, a Hrvatska je u razdoblju od 2007. do 1. srpnja 2013. koristila IPA pretpristupni program kao zemlja pristupnica, odnosno kandidat. Od 1. srpnja 2013. do 1. siječnja 2014. bili smo punopravna članica EU-a te smo u tih šest mjeseci mogli koristiti strukturne i kohezijske fondove. Nadalje, od 1. siječnja 2014. do 2020. godine cijeli EU, svih 28 zemalja, ušao je u novo financijsko razdoblje, novi proračun – pojašnjava Ribić.
BEZ OPERATIVNIH PROGRAMA
- Kada se vratimo na godine 2007., 2013. i IPA pretpristupne programe, Osječko-baranjska županija (gdje je i nevladin sektor, općine, državne tvrtke i institucije, privatnici itd.), na temelju statistika, ostvarila je najbolji rezultat u državi. Premanašim informacijama na našem području imamo danas 358 odobrenih EU projekata ukupne vrijednosti oko 229 milijuna eura – navodi Ribić.
- Kada gledamo 2014. godinu, uzmimo vizualno primjer piramide. Na vrhu je EU 2020., najpoznatija strategija Europske unije. Tu je ona istakla prioritete, pri čemu je nacijama poručila da se uklope. Ispod vrha piramide na donjem katu je partnerski sporazum između zemlje članice i EU-a, koji je nama 30. listopada Europska komisija odobrila. To je glavni krovni strateški dokument RH. Ispod toga u piramidi su operativni programi RH, koje mi trenutno, nažalost, još uvijek nemamo. S druge strane, natječaji proizlaze iz operativnih programa. Sve dok ne budu gotovi operativni programi, mi ne možemo očekivati nove natječaje u financijskoj perspektivi 2014. – 2020., tu mi dobrano kasnimo – upozorava Ribić.
Postavili smo pitanje zbog čega nam se događa to kašnjenje, nesnalaženje, čak i aljkavost.
POŽURILI ŠEST MJESECI
- Znate gdje zapinje, najveća pogreška koju već sadašnjost pokazuje je ta što je Hrvatska postala zemlja članica EU-a 1. srpnja 2013. Ne ide se dijete upisati u prvi razred osnovne škole sedam dana prije kraja školske godine, kada su već sve ocijene zaključene. Dijete kreće u školu u rujnu, kada počinje školska godina. Republika Hrvatska je trebala postati zemlja članica 1. 1. 2014., kada je krenuo financijski okvir 2014. – 2020. godina. Što se nama dogodilo? Ušli smo s 1. srpnja, a EU funkcionira na temelju svojih strateških dokumenata. Mi smo morali izraditi strateške dokumente za šest mjeseci i zanemarili smo cijelo financijsko razdoblje 2014. – 2020. Da nismo gubili vrijeme na tih šest mjeseci, već da smo ušli 1. 1. 2014., onda bismo pripremali strateške dokumente za sedmogodišnje financijsko razdoblje. Danas EU kaže – završite svoje strateške dokumente i novci su vam tu, a u međuvremenu, dok ih ne završite, izvolite plaćati članarinu jer je to vaša obveza! Znači, mi smo potrošili snage za šest mjeseci jer nismo imali dovoljno ljudskih kapaciteta koji bi to pripremali a sad je 2014. godina, a mi nismo lipu povukli iz financijske lokacije 2014. – 2020. godina. Kod nas je sada zakon o regionalnom razvoju na Saboru, dok su druge zemlje članice taj zakon donosile cirka dvije godine prije ulaska u EU – kaže Ribić.
- Što je sa županijskim i lokalnim strategijama? Mi ne možemo donijeti županijske i lokalne strategije bez nacionalnih strategija. Nama fali cijela sredina piramide. U iščekivanju smo toga da Vlada završi svoj dio posla, da Europska komisija odobri Vladi strateške dokumente, a onda da Vlada nama kaže – evo ovo su vam nacionalni strateški dokumenti, izvolite na temelju tih dokumenata raditi svoje. Kada prijavljujete projekt, morate se pozvati na strateški dokument – pojašnjava na kraju dr. Ribić.(glas-slavonije.hr/vpz.hr)
