Blog zamišljen da bez rezerve iznese istinu. Nezavisan,vlastitim financiranjem, nitko ne može usmjeravati autora u njegovom viđenju anomalija društva na koje upozorava....E-mail bloga/fajsdr@gmail.com......mobitel bloga/098 9360 936.Dragutin Fišli, Slatina.
Japanskim turistima koji svakodnevno opsjedaju Markov trg, zgrada Hrvatskog sabora vjerojatno izgleda reprezentativno i primjereno svojoj funkciji.
Tako zasigurno izgleda i učenicima koje profesori, pune strahopoštovanja, vode po znamenitoj palači.
Niti kadrovi televizijskih Dnevnika, pa ni drugog programa Hrvatske televizije koja često uživo prenosi saborske sjednice ne otkriva drugo lice zgrade, koja iza pozlaćenih vrata i ulickane fasade nudi sasvim drugu sliku, sliku totalne zapuštenosti. Kako zapravo izgleda mjesto gdje se donose važne odluke, pogledajte :
„Došavši na Markov trg, pred nama se našla velika zgrada luksuznog izgleda. Već sam crveni tepih na ulazu u Sabor je u nama pobudio osjećaj strahopoštovanja. Zahvaljujući našim profesoricama, imali smo priliku pobliže upoznati zgradu Hrvatskog sabora. Sve te velike, raskošne prostorije, kao i crveni tepih, ostavili su na nama poseban dojam“, zapisali su srednjoškolci iz Križa svoje utiske nakon posjeta zgradi Hrvatskog sabora. Međutim, školarci očito nisu vidjeli sve što ova palača na Markovom trgu nudi. Naime, iza „luksuznog“ pročelja, crvenih tepiha i dotjeranih dvorana, krije se i sasvim drugo lice Hrvatskog sabora.
Sve do kraja 18. stoljeća Sabor, koji u Zagrebu zasjeda od 13. stoljeća, nije imao posebno namijenjenu objekt za održavanje sjednica. Tek 1731. godine kupljena je kuća na Markovom trgu, na mjestu gdje se danas nalazi saborska palača. Te godine je nekretnina stradala u požaru pa se pristupilo gradnji nove zgrade. No, već tridesetak godina kasnije napravljena zgrada postaje pretijesna te je prodana zagrebačkoj županiji. Sredinom 19. stoljeća ta zgrada postaje prostrana dvokatnica, a za konačni izgled današnje zgrade Hrvatskog sabora zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan, koji su radove dovršili 1911. godine.
Iste je godine zgrada prodana Saboru, a uslijed svih spomenutih preinaka, objašnjava struka, zgrada je mješavina raznih stilova gradnje s elementima klasicizma i secesije u unutrašnjosti, a neorenesanse i secesije na pročeljima. Danas je, jasno, značajan spomenik kulture, ali iza zastora poprilično je ruiniran objekt. Fotografije koje ovdje vidite snimili smo bez namjere da ikada budu objavljene, a kada bi sposoban fotograf otišao u Hrvatski sabor i potrudio se ovjekovječiti sav „sjaj“ zgrade nastala bi golema fotogalerija, kojoj ovih nekoliko fotografija ne bi bile ni do koljena …
Fotogalerija :
(FOTO: Lupiga.Com)
Tako zasigurno izgleda i učenicima koje profesori, pune strahopoštovanja, vode po znamenitoj palači.
Niti kadrovi televizijskih Dnevnika, pa ni drugog programa Hrvatske televizije koja često uživo prenosi saborske sjednice ne otkriva drugo lice zgrade, koja iza pozlaćenih vrata i ulickane fasade nudi sasvim drugu sliku, sliku totalne zapuštenosti. Kako zapravo izgleda mjesto gdje se donose važne odluke, pogledajte :
„Došavši na Markov trg, pred nama se našla velika zgrada luksuznog izgleda. Već sam crveni tepih na ulazu u Sabor je u nama pobudio osjećaj strahopoštovanja. Zahvaljujući našim profesoricama, imali smo priliku pobliže upoznati zgradu Hrvatskog sabora. Sve te velike, raskošne prostorije, kao i crveni tepih, ostavili su na nama poseban dojam“, zapisali su srednjoškolci iz Križa svoje utiske nakon posjeta zgradi Hrvatskog sabora. Međutim, školarci očito nisu vidjeli sve što ova palača na Markovom trgu nudi. Naime, iza „luksuznog“ pročelja, crvenih tepiha i dotjeranih dvorana, krije se i sasvim drugo lice Hrvatskog sabora.
Sve do kraja 18. stoljeća Sabor, koji u Zagrebu zasjeda od 13. stoljeća, nije imao posebno namijenjenu objekt za održavanje sjednica. Tek 1731. godine kupljena je kuća na Markovom trgu, na mjestu gdje se danas nalazi saborska palača. Te godine je nekretnina stradala u požaru pa se pristupilo gradnji nove zgrade. No, već tridesetak godina kasnije napravljena zgrada postaje pretijesna te je prodana zagrebačkoj županiji. Sredinom 19. stoljeća ta zgrada postaje prostrana dvokatnica, a za konačni izgled današnje zgrade Hrvatskog sabora zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan, koji su radove dovršili 1911. godine.
Iste je godine zgrada prodana Saboru, a uslijed svih spomenutih preinaka, objašnjava struka, zgrada je mješavina raznih stilova gradnje s elementima klasicizma i secesije u unutrašnjosti, a neorenesanse i secesije na pročeljima. Danas je, jasno, značajan spomenik kulture, ali iza zastora poprilično je ruiniran objekt. Fotografije koje ovdje vidite snimili smo bez namjere da ikada budu objavljene, a kada bi sposoban fotograf otišao u Hrvatski sabor i potrudio se ovjekovječiti sav „sjaj“ zgrade nastala bi golema fotogalerija, kojoj ovih nekoliko fotografija ne bi bile ni do koljena …
Fotogalerija :
(FOTO: Lupiga.Com)
