Domovina net: Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Opća bolnica Virovitica prošle je godine proslavila 120. obljetnicu postojanja, a u novu godinu zakoračila je s dobrim rezultatima poslovanja te ozbiljnim planovima za tri velika infrastrukturna projekta. Funkcionalno spajanje bolnica, reforma zdravstva i nove usluge, ali i podaci vezani uz anketno istraživanje HLK-a koje je podiglo dosta prašine u hrvatskom medijskom prostoru, a dotaknulo se i ocjene stanja u Općoj bolnici Virovitica, o svemu tome razgovarali smo s ravnateljem Dinkom Blaževićem.
Podaci pokazuju kako je prošle godine u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti ostvareno više posjeta, a istovremeno se smanjila prosječna dužina liječenja u bolnici. Koliko se, dakle, pacijenata liječilo prošle godine u OB Virovitica i što te brojke govore?
Tijekom prošle godine na bolničkim odjelima liječena su ukupno 8004 pacijenta, odnosno prosječno 22 pacijenta dnevno. Ukupna iskorištenost kapaciteta iznosila nam je 59,25 posto, što je za 4,9 posto manje u odnosu na 2021. godinu.
Imali smo ukupno 456 hospitaliziranih pacijenata oboljelih od COVID-a 19 (tijekom 2021. godine ukupno su hospitalizirana 734 pacijenta), dok je najveći broj u određenom trenutku, baš u siječnju, bio 94. U polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti ostvareno je ukupno 390.537 slučajeva/posjeta ili 12,2 posto više u odnosu na 2021. godinu, a prosječna dužina liječenja iznosila je 5,65 dana, što je u odnosu na godinu prije manje za 13,2 posto.
Te nam brojke govore o učinkovitosti liječenja, ali i o važnosti rada dnevnih bolnica zahvaljujući kojima se smanjuje pritisak na odjele te se većina potrebnih usluga pacijentima pruži već putem polikliničkih ambulanti.
BRŽE ZBRINJAVANJE PACIJENATA, RAZMJENA KADROVA
Prošlu godinu obilježio je i porast troškova vezanih uz velik broj naplaćenih tužbi zaposlenika po osnovi prekovremenih sati, povećanje osnovice na plaću od 6 posto i povećanja troškova energenata. Kako ste po pitanju financija zaključili prošlu godinu?
Prošla godina je, uz sve izazove, ipak bila relativno dobra. S obzirom na knjigovodstveni gubitak bolnice, koji je zasad najmanji u posljednje tri godine, završavamo godinu s oko 1,2 milijuna eura knjigovodstvenog gubitka. Godine 2021. iznosio je 2,04 milijuna eura, a 2020. godine gotovo 2,4 milijuna eura.
Rezultat je to racionalizacije troškova i razumijevanja države za situaciju u zdravstvu, ali i HZZO-a, koji je ugovorenim limitom prošle godine popratio rast troškova za izdvajanje za plaće i povećanje putnog troška djelatnika.
Međutim, cijena usluga nije pratila povećanje osnovnog limita, što je posljedično i uzrok gubitka, uz poslovanja iz godine u godinu. Kao što znate, prošle godine imali smo velik broj naplaćenih tužbi po osnovi prekovremenih sati, povećanje osnovice na plaću, povećanje troškova prijevoza i energetsku krizu. Moramo zahvaliti i intervenciji države vezano uz zaštićenu cijenu energenata, što je također značajno utjecalo na poslovanje bolnice.
No, ništa od navedenog prošle godine nije dovelo u pitanje kvalitetu i dostupnost medicinskih usluga našim pacijentima. Tako će biti i ubuduće.
Prije mjesec dana potpisali ste ugovor o funkcionalnom povezivanju s ravnateljima KBC-a Osijek i KB-a Dubrava. Što ova suradnja i integracija donose Općoj bolnici Virovitica, a što pacijentima?
Moram napomenuti kako je virovitička Opća bolnica dosad bila jedna od osam bolnica koje nisu bile funkcionalno povezane s drugim medicinskim ustanovama te da smo ovim ugovorima napravili važan iskorak. Naime, dosadašnja hrvatska praksa funkcionalnog povezivanja bolnica uključivala je najčešće bolnice istog ranga (sekundarnog), a mi smo ovim ugovorima ostvarili partnerstvo i suradnju s kliničkim bolnicama, odnosno centrima iz domene tercijarne zdravstvene zaštite.
Povezivanje bolnica preduvjet je ostvarenja ciljeva zdravstvene reforme. Osigurava preraspodjelu kadrova i smanjuje trošak, a pacijentima omogućava dostupniju medicinsku uslugu. Budući da se opće bolnice poput naše nalaze u sličnoj situaciji, kako u izazovima, tako i u, usudio bih se reći, problemima, kao najbolje rješenje pokazalo se funkcionalno povezati s većima. Najteži pacijenti su i dosad iz naše bolnice bili upućivani u KBC Osijek, a određen broj njihovih liječnika, osobito deficitarnih specijalnosti, već sudjeluje u radu naše bolnice kao vanjski suradnici. I s KB Dubrava imamo kvalitetnu višegodišnju suradnju, a izgradnjom nove brze ceste računamo da će ta ustanova biti još i „bliža“. Zato smo sretni što se Opća bolnica Virovitica funkcionalno povezala s KBC-om Osijek i KB-om Dubrava. U prosincu prošle godine ravnatelji doc. dr. sc. Željko Zubčić, dr. med. (KBC Osijek) i prof. dr. sc. Ivica Lukšić, dr. med. (KB Dubrava) i ja potpisali smo ugovor o funkcionalnom povezivanju naših ustanova. Ta nama iznimno važna suradnja omogućit će ne samo zbrinjavanje težih pacijenata u ovim centrima, već i potrebnu razmjenu i korištenje kadrova.
Spomenuli ste zaštićenu cijenu energenata. Jedan od Vaših velikih infrastrukturnih projekata koji je u planu za ovu godinu je izgradnja fotonaponske elektrane na krovove zgrada OB Virovitica. Što donosi taj projekt i kolike su planirane uštede?
Izgradnja fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za potrebe Opće bolnice Virovitica trebala bi početi za koji mjesec i završiti početkom 2024. godine. Tom investicijom planiramo proizvoditi električnu energiju kojom ćemo pokriti 80 posto naših potreba. Ako uzmemo u obzir da nam se mjesečni troškovi za električnu energiju kreću oko 35.000 eura, govorimo o uštedama od gotovo 28.000 eura, novac koji će se moći utrošiti za brojne druge potrebe.
Najavljena je i energetska obnova preostalih zgrada Opće bolnice Virovitica. Hoće li radovi utjecati na rad pojedinih odjela, odnosno ambulanti?
Čeka nas, da, energetska obnova svih preostalih zgrada bolnice, a radovi će obuhvatiti postavljanje nove fasade, izmjenu stolarije te sanaciju krovišta. Ovisit će o samom građevinskom sektoru – dostupnosti radne snage, pa o rokovima za sada ne bih želio govoriti. Što se tiče rada odjela i ambulanti, on bi se trebao odvijati nesmetano.
Još jedan veliki projekt za ovu godinu, a koji posebno raduje sve buduće trudnice je rekonstrukcija Rodilišta. Što nam možete reći – kada počinju radovi, koliko će trajati i kako ćete za to vrijeme organizirati rad Odjela?
Kao prvo, Odjel ćemo preseliti prije početka radova i osigurati da pacijentice imaju svu potrebnu skrb dok radovi traju. Investicija rekonstrukcije Rodilišta vrijedna je 1,15 milijuna eura, a izradu projekta financirat će Virovitičko-podravska županija kroz decentralizirana sredstva koja su za ovu godinu osigurana u 50-postotnom iznosu. Sredstva za projekt osigurana su u jednakim omjerima (50:50) iz decentraliziranih sredstava u državnom proračunu te proračunu Opće bolnice Virovitica. Slijedi nam javna nabava, a onda će sve ovisiti o tempu radova. Procjenjujemo da bi radovi trebali biti gotovi u roku od godinu dana.
Što nam možete reći o novim uslugama za pacijente?
S ciljem poboljšanja ishoda liječenja, racionalizacije troškova, ali i razvijanja preventivnih pregleda jedna od želja kojom se vodimo je uvođenje i ugovaranje Ambulante za bol, Ambulante za hipertenziju i Ambulante za debljinu. Odgovor je to na sve veću potrebu i sve veći broj palijativnih pacijenata, pacijenata u terminalnim fazama bolesti, ali i potrebe za kvalitetnijim preventivnim pregledima.
Medicinski djelatnici prošli su za te usluge potrebnu edukaciju i želja nam je ove godine, ako je moguće, ambulante ugovoriti i početi s radom. Ujedno, u iščekivanju smo novog plana specijalizacija, osobito za drugu, treću i četvrtu godinu, za koje postoji određen interes. Možemo se pohvaliti i transferom dr. Davora Ručevića, specijalista endokrinologa iz KB Dubrava. Novi liječnik radit će na Odjelu za endokrinologiju, dijabetes i hematologiju, uz specijaliste dr. Ivicu Cindrića koji uskoro odlazi u mirovinu, dr. Branka Akrapa te dr. Martinu Antolović koja uskoro završava sa specijalizacijom.
Kako komentirate anketno istraživanje HLK-a u vezi s uspješnosti upravljanja i uvjetima rada u bolnicama u Hrvatskoj, a prema kojemu OB Virovitica nije dobila dobre ocjene od liječnika?
Mislim da se anketu u kojoj se potpuno zanemarilo pacijenta, ishod njegovog liječenja, isporučene mu medicinske usluge te druge najvažnije parametre koji govore o pravoj kvaliteti upravljanja jednom bolnicom (uz navedeno tu su i financijsko poslovanje, liste čekanja i ostalo) može nazvati samo nepotpunom, pretencioznom, pa čak i štetnom za javnost.
Dopustite da objasnim. Anketa bi, ako već govorimo o ocjeni uvjeta rada, imala smisla da je uz liječnike (koji su jedini anketirani) uključila i medicinske sestre te druge nezdravstvene djelatnike u zdravstvenom sustavu. Nemate nijedno pitanje koje je postavljeno pacijentu – je li on zadovoljan pruženom uslugom u bolnici, ishodom svog liječenja i drugo? Pacijenta koji je središte zdravstvenog sustava, dakle, nitko ništa nije pitao.
Ne znamo koliko je točno u postotku liječnika iz svake ustanove sudjelovalo u anketi. Istovremeno se ocjenjuju i kliničke i opće i specijalističke bolnice. Ujedno, zadovoljstvo liječnika načinom upravljanja bolnicom, što je uzeto kao temelj cijele ankete, ne može biti najvažniji parametar. Može biti jedan od parametara, ali nikako glavni.
Ravnatelji bolnica moraju upravljati tako da osiguraju građanima kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, da racionalno i odgovorno upravljaju financijama. To može izazvati nezadovoljstvo dijela zaposlenika. U tom kontekstu, možda će zvučati grubo činjenica, funkcija ravnatelja je da odgovara za poslovanje, a ne isključivo za zadovoljstvo zaposlenih liječnika. Iz svih navedenih razloga naglašavam da je HLK provela anketu iz koje su proizašli paušalni i nedovoljno kompetentni zaključci, što je i zbunjujuće i štetno za cijeli zdravstveni sustav. Uostalom, na anketu su reagirali i sami liječnici, kao i Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), naglašavajući da je obzir uzet samo subjektivan stav dijela liječnika, a ne najvažniji parametri vezani uz kvalitetu. (icv.hr, mlo)
.jpg)
Klikom na reklamu ispod pomažete kvalitetnijem radu Domovina neta. Hvala!
.jpg)
.jpg)
