ponedjeljak, 2. siječnja 2023.

Donosimo popis stvari koje ne smijete nositi preko granice. Kazne mogu iznositi i preko 13.000 eura

Domovina net: Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com

        Foto: K. Toplak
Zbog svih pravila kojih je toliko da ih ponekada nije lako zapamtiti niti samim carinicima donosimo popis svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Hrvatska je od jučer postala 20. članica europodručja, a postala je i novom članicom schengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu. Od 1. siječnja 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja. Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije koji je određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna.

Ulazak u šengenski prostor Hrvatska je, pak, obilježila simboličnim skidanjem ploče na graničnom prijelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole koja od noćas odlazi u povijest.

A planirate li uskoro putovati u inozemstvo zasigurno se pitate što (ne)smijete prenositi preko granice i koje su kazne, koliko kutija cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ špeka, je li dozvoljeno prenositi jednaku količinu piva i vina, što je sa žestokim alkoholnim pićima... Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih niti gram mesa, sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali s hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekada nije lako zapamtiti niti samim carinicima donosimo popis svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje nabrojane države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila vrijede za Farske otoke i Grenland, ali da dodatno ne kompliciramo ionako dugu listu te dvije države ćemo ovdje izostaviti. 

Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 3200 kuna u pomorskom i zračnom prometu te 2200 kuna u svim ostalim vrstama prijevoza, odnosno 1100 kuna za putnike mlađe od 15 godina neovisno kojim prijevoznim sredstvom putuju.

Unos duhana i alkoholnih pića 

Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića. 

Ako želite plaćati trošarine moguće je, uz uvjet da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tekućine, a sve preko toga nećete moći unijeti čak niti uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja i ostali proizvodi životinjskog i biljnog podrijetla 

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla koji čine dio osobne prtljage putnik, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvoda od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krumpira, smijete unijeti do 5 kilograma.

Ostali proizvodi (hrana za dojenčad i kućne ljubimce, kolači, slatkiši, dodaci prehrani, gorivo...) 

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrana koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za osobnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakiranih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog podrijetla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati juhe i poboljšivači okusa. 

Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova 

Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka.

Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu opaliti po džepu s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna. Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2000 do 50.0000 kn.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3000 do 100.000 kn.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3500 kuna za tri bundeve, 4000 kuna za tri akumulatora te čak 22.000 kuna za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suhog mesa. (vecernji.hr)

OPG Balić, Slatina
U ponudi OPG-a Balić trenutno su slavonski očišćeni lješnjak, slavonski očišćeni orah, med livada i med bagrem, sve to po pristupačnim cijenama i u prigodnom pakiranju. Više informacija za narudžbu proizvoda OPG-a Balić možete dobiti pozivom na br. mob.  097/698-3438 ili putem Facebooka Lješnjaci Balić

Klikom na reklamu ispod pomažete kvalitetnijem radu Domovina neta. Hvala!
⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩

Prvog dana 2023. u Općoj bolnici Virovitica rođene dvije djevojčice, Sara i Lana

Domovina net: Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com

         foto: ilustracija, Freepik
Malena Sara iz Virovitice (Milanovac), prvo je dijete rođeno u 2023. godini s područja Virovitičko-podravske županije. Sara je uz prirodni porođaj, svijet u rodilištu Opće bolnice Virovitica ugledala u 18.10 sati uz 3.570 grama i 50 centimetara. Ona je prvo dijete u obitelji. Porođaj su obavili dr. Dino Pavoković, uz asistenciju primalja – Nadice Greguraš, Slavice Vrbaslije i Anice Golubić.

U 19.14 sati začuo se “prvi glas” Lane s područja Gradine (Bačevac). I ona je prvo dijete u obitelji, a svijet je uz “carski rez” ugledala s 3.060 grama i 50 centimetara. Porođaj su obavili – dr. Dino Pavoković i dr. Ivana Hršak, uz anesteziologa Duška Šoštarića i asistenciju primalja – Veronike Marković, Marije Počepan i Marice Kovačić. (vpz.hr)
 
OPG Balić, Slatina
U ponudi OPG-a Balić trenutno su slavonski očišćeni lješnjak, slavonski očišćeni orah, med livada i med bagrem, sve to po pristupačnim cijenama i u prigodnom pakiranju. Više informacija za narudžbu proizvoda OPG-a Balić možete dobiti pozivom na br. mob.  097/698-3438 ili putem Facebooka Lješnjaci Balić

Klikom na reklamu ispod pomažete kvalitetnijem radu Domovina neta. Hvala!
⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩

Hrvatska uvela euro i ušla u Schengen: Promjene za svakodnevni život su velike

Domovina net: Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com

           Foto: ilustracija, ICV, K. Toplak
Hrvatska je uvela euro i ušla u Schengen, čime se zaokružuje postupak integriranja u politički prostor Europe. S obzirom na sveobuhvatnost organizacija i multilateralnih dogovora preko kojih države Europe surađuju, Hrvatska ulazi u društvo potpuno integriranih država Europe – prenosi Index

Time se ne mogu pohvaliti ni sve članice EU, a kamoli većina država na kontinentu. Ekskluzivni klub država koje su potpuno integrirane u sve glavne oblike međusobne suradnje država europskog kontinenta Hrvatska dijeli s Njemačkom, Francuskom, Španjolskom, Italijom, Portugalom, Grčkom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Estonijom, Litvom, Latvijom, Slovačkom i Slovenijom.

Samo te države su članice svih glavnih organizacija i međudržavnih sporazuma kojima je isprepleten prostor Europe.

Goleme i važne promjene zbog uvođenja eura

Ulazak u eurozonu i Schengen donosi goleme i važne promjene.

Ministarstvo financija objavilo je najvažnije informacije o procesu zamjene kune eurom pa tako navodi kako se očekuje da će do 15. siječnja svih 4-000 bankomata biti prilagođeno i operativno, da obveza dvojnog iskazivanja cijena traje do kraja 2023. te da će se u roku od 60 dana od uvođenja eura bez naknade moći zatvoriti jedan ili više računa u banci.

S prvim danom nove godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Ministarstvo financija stoga podsjeća da se na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr nalaze najvažnije informacije o uvođenju eura i sve o procesu zamjene hrvatske kune eurom.

Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7.53450 kuna. Iz Ministarstva podsjećaju da je u svrhu pomoći građanima da lako preračunaju kune u eure i obratno izrađena mobilna aplikacija EuroHR s kalkulatorom za konverziju.

Razdoblje dvojnog optjecaja do 14. siječnja u ponoć

U ponoć je započelo razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura, navode iz Ministarstva.

Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, pojašnjavaju iz Ministarstva.

U razdoblju dvojnog optjecaja u plaćanju se prima najviše 50 kovanica, a bankomati isplaćuju samo eure. Samoposlužni automati te automati za igre na sreću i zabavne igre 15 dana primaju i eure i kune

Napominju i da je tijekom razdoblja dvojnog optjecaja primatelj plaćanja dužan u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obvezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.

Iz Ministarstva navode i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa tako tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura.

S druge strane, napominju, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura.

Do 15. siječnja do gotovine na bankomatima drugih banaka bez naknade

Podsjećaju i da se do kraja prosinca 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja 2023. Prema planu prilagodbe, od početka 2023. će 2700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023.

Karta aktivnih bankomata dostupna je na internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka (OVDJE).

S obzirom na to da je u razdoblju prilagodbe građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. građanima se ne naplaćuje naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj, navode iz Ministarstva.

Zamjena kuna u eure moguća tijekom cijele 2023. u bankama, Fini i Pošti. Od 2024. će se kune moći zamijeniti u eure u HNB-u

Iz Ministarstva ističu i da će zamjena kuna u eure biti moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.

Banke, Fina i Hrvatska pošta će svim potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tijekom cijele 2023.

Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.

Također, podsjećaju iz Ministarstva, tijekom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine, tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura.

Nastavak dvojnog iskazivanja cijena do kraja 2023.

Dvojno iskazivanje, tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja je u Hrvatskoj započela 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom, ističu iz Ministarstva.

Dodaju da je radi informiranja potrošača od početka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. od 5. rujna 2022., do dana uvođenja eura, tj. do 1. siječnja 2023., cijena koja se naplaćivala u kunama morala biti preračunata i istaknuta i u euru.

Nadalje, od dana uvođenja eura, tj. od 1. siječnja 2023., pa do završetka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja, tj. do 31. prosinca 2023., cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i istaknuta i u kuni.

Dakle, računi koji se izdaju od 1. siječnja 2023. iskazuju se u euru, na način da su u euru iskazane i sve njihove stavke, a samo se ukupan iznos informativno iskazuje i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenih u Zakonu o uvođenju eura, pojašnjavaju.

Preračunavanje sredstava na računima i primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata

Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.

Građani i poslovni subjekti moći će u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u banci i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj banci.

Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti, ističu iz Ministarstva.

Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Također, iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke smatrat će se iznosima u euru.

Detaljnije o kreditima

To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru, napominju iz Ministarstva.

U ugovoru o kreditu u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na takve se ugovore o kreditu primjenjuje odgovarajući eurski parametar kako je definirano Zakonom o uvođenju eura.

Također, kako navode, Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da je, u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena.

Hrvatska je ušla u Schengen. Promjene za svakodnevni život su ogromne

Hrvatska je u ponoć ušla i u Schengen. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće će biti i u zračnim lukama.

Najočitija korist od ulaska u šengensku zonu je ukidanje granica između Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Naravno, politički ostaju na snazi, ali fizički sasvim nestaju. To znači da neće biti nikakvih graničnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku, kao ni obratno.

Granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom postala je vanjska granica EU. U praksi već duže granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u šengensku zonu.

Za putovanje u bilo koju zemlju EU ne treba putovnica, kao ni do sada. Dovoljna je osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao što su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u šengensko područje, za putovanje u njih je također dovoljna osobna iskaznica.

Norveška i Island su dio šengenskog prostora iako nisu dio EU pa je za putovanje u te države i iz njih također dovoljna osobna iskaznica. U Švicarsku se od 2016. može putovati s osobnom iskaznicom, maksimalno na rok od 90 dana.

Mogle bi se pooštriti kontrole na ulazu iz BiH, Srbije, Crne Gore…

Već od prije je za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu Goru bila dovoljna samo osobna iskaznica i to se ne mijenja. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u šengensko područje putovnice će se posebno kontrolirati jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaju vanjske granice EU.

Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle pooštriti. To može značiti više čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.

Situacija bi mogla postati puno gora za Srbiju jer je europska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni režim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, građani Srbije će morati tražiti vizu za ulazak u Hrvatsku. Oni koji imaju dvojno državljanstvo moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske diljem EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.

Uvodi se nova vrsta kontrole za države koje nisu dio Schengena

Iz Delegacije Europske unije u Sarajevu i Europske komisije su u kolovozu ove godine najavili da će EU od svibnja 2023. uvesti automatizirani elektronski sustav pod nazivom European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), koji će služiti za putovanja u šengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sustav će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.

ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.

U principu se radi o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU. Sustav će automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.

U situacijama kada je potrebna dodatna provjera odobrenje bi se moglo čekati i do 30 dana. Ali odobrenje ETIAS-a će biti nužno za ulazak u šengensko područje, pa tako i EU. Granična policija će ga provjeravati skupa s drugim dokumentima, primjerice putovnicom.

Promjene u zračnom prijevozu

Posebne promjene nastupaju u zračnom prijevozu, zbog čega je ulazak Hrvatske u šengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. ožujka. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja šengenskog područja.

Time će se znatno smanjiti kontrole, što će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio šengenskog područja i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.

Koje su ekonomske koristi od članstva?

Da se zemlje šengenskog područja promatraju kao jedna država, s više od 400 milijuna stanovnika, to bi bila treća najmnogoljudnija država na svijetu. Procjenjuje se da bi ukidanje šengenskog područja povećalo trošak trgovine u EU za 1 do 3 posto, zavisno o državi, a troškovi kontrole putnika na granicama bi iznosili 1.3 milijarde do 5.2 milijarde na razini svih zemalja.

Ukidanjem bi se BDP država članica smanjio za prosječno 0.86 posto. 1.7 milijuna ljudi dnevno ovisi o protočnosti koju omogućava Schengen jer rade u različitoj državi od one u kojoj žive.

Ulazak u Schengen neće bitno promijeniti Hrvatsku na bolje. Bit će lakši život onima koji žive uz granicu i rade u susjednim državama, turistima će biti jednostavniji i brži ulazak u Hrvatsku, izvoz i uvoz prema ostalim državama u šengenskom području će biti lakši. Ali kao i kod pitanja eura, ne radi se o nečemu što može Hrvatsku spasiti od nje same. Definitivno će imati pozitivan utjecaj, ali ne presudan. Glavni problemi Hrvatske će nastaviti biti interni i samonametnuti. (index.hr)

OPG Balić, Slatina
U ponudi OPG-a Balić trenutno su slavonski očišćeni lješnjak, slavonski očišćeni orah, med livada i med bagrem, sve to po pristupačnim cijenama i u prigodnom pakiranju. Više informacija za narudžbu proizvoda OPG-a Balić možete dobiti pozivom na br. mob.  097/698-3438 ili putem Facebooka Lješnjaci Balić

Klikom na reklamu ispod pomažete kvalitetnijem radu Domovina neta. Hvala!
⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩

HZZ: Pogledajte popis poslova na području Virovitičko-podravske županije

Domovina net: Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com


U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, donosimo vam popis otvorenih poslova (natječaja) na području Virovitičko-podravske županije.

  • EDUKACIJSKI REHABILITATOR / ICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: CENTAR ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE I REHABILITACIJU VIROVITICA Rok za prijavu: 6.1.2023.
  • POSEBNI / A SKRBNIK / CA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: Centar za posebno skrbništvo Rok za prijavu: 9.1.2023.
  • STRUČNI / A RADNIK / ICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: Centar za posebno skrbništvo Rok za prijavu: 9.1.2023.
  • FIZIOTERAPEUT / KINJA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: CENTAR ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE I REHABILITACIJU VIROVITICA Rok za prijavu: 7.1.2023.
  • REHABILITATOR / ICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: CENTAR ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE I REHABILITACIJU VIROVITICA Rok za prijavu: 7.1.2023.
  • EDUKACIJSKI REHABILITATOR / ICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: CENTAR ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE I REHABILITACIJU VIROVITICA Rok za prijavu: 6.1.2023.
  • KNJIGOVOĐA / TKINJA - ADMINISTRATOR / ICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: Elektromehanička radnja "ELEKTROMEHANIKA DOŠEN", Milan Došen, Virovitica, Sv. Križa 120 Rok za prijavu: 31.1.2023.
  • MEDICINSKA SESTRA / TEHNIČAR U PROGRAMU PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: CENTAR ZA ODGOJ, OBRAZOVANJE I REHABILITACIJU VIROVITICA Rok za prijavu: 6.1.2023.
  • ODGOJITELJ / ICA
Mjesto rada: SLATINA Traženo radnika: 2 Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ ZEKO Rok za prijavu: 9.1.2023.
  • STRUČNI / A SURADNIK / CA LOGOPED / INJA
Mjesto rada: ORAHOVICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ PALČIČ Rok za prijavu: 5.1.2023.
  • POMOĆNI KUHAR / KUHARICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: SML FOREVER društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu, ugostiteljstvo i usluge Rok za prijavu: 9.1.2023.
  • POVRTLAR / POVRTLARICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 8 Poslodavac: Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Prepelec Zvonimir Rok za prijavu: 12.1.2023.
  • ČISTAČ / ČISTAČICA
Mjesto rada: ORAHOVICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: GREEN PEACE obrt za usluge vl. Ivana Marković, Slatina, Potočani 25 b Rok za prijavu: 15.1.2023.
  • UČITELJ / ICA RAZREDNE NASTAVE
Mjesto rada: NOVA BUKOVICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA VLADIMIRA NAZORA Rok za prijavu: 4.1.2023.
  • ODGOJITELJ / ICA
Mjesto rada: SUHOPOLJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ SUHOPOLJE Rok za prijavu: 4.1.2023.
  • ODGOJITELJ / ICA
Mjesto rada: SUHOPOLJE Traženo radnika: 2 Poslodavac: DJEČJI VRTIĆ SUHOPOLJE Rok za prijavu: 4.1.2023.
  • MAGISTAR / A FARMACIJE
Mjesto rada: ŠPIŠIĆ BUKOVICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNE NOVOSELAC Rok za prijavu: 6.1.2023.
  • KONOBAR / KONOBARICA
Mjesto rada: PITOMAČA Traženo radnika: 1 Poslodavac: GOLD j.d.o.o. za ugostiteljstvo Rok za prijavu: 6.1.2023.
  • QUALITY ASSURANCE SPECIALIST / SPECIJALIST / ICA OSIGURANJA KVALITETE I SIGURNOSTI HRANE
Mjesto rada: NOVI SENKOVAC Traženo radnika: 1 Poslodavac: NutriS d.o.o. za proizvodnju i trgovinu Rok za prijavu: 15.1.2023.
  • SPREMAČ / ICA-ČISTAČ / ICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: Atalian Global Services Croatia d.o.o. za ekonomske i poslovne usluge Rok za prijavu: 9.1.2023.
  • POLJOPRIVREDNI RADNIK / POLJOPRIVREDNA RADNICA
Mjesto rada: VUKOSAVLJEVICA Traženo radnika: 8 Poslodavac: OPG MARIJAN POSAVAC Rok za prijavu: 3.1.2023.
  • MEDICINSKA SESTRA / TEHNIČAR
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU I REHABILITACIJU U U KUĆI BORKA TREŠČEC Rok za prijavu: 15.1.2023.
  • DOSTAVLJAČ / ICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 5 Poslodavac: TARNIMA društvo s ograničenom odgovornošću za prijevoz, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 13.1.2023.
  • POMOĆNI RADNIK / CA U PEKARSTVU
Mjesto rada: VUKOSAVLJEVICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: PEKARA POKUPIĆ, obrt za proizvodnju i usluge, vl. Zdravko Pokupić, Vukosavljevica, Bilogorska 20 Rok za prijavu: 8.1.2023.
  • TAXI VOZAČ / VOZAČICA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 5 Poslodavac: NEXT TRANS jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za prijevoz, usluge i putnička agencija Rok za prijavu: 6.1.2023.
  • VOZAČ / ICA TERETNOG VOZILA
Mjesto rada: VIROVITICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: KLAUZ TRANS društvo s ograničenom odgovornošću za prijevoz, trgvinu i usluge Rok za prijavu: 14.1.2023.
  • MEDICINSKA SESTRA / MEDICINSKI TEHNIČAR
Mjesto rada: ORAHOVICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE "ANAMARIA" Rok za prijavu: 31.1.2023. (hzz.hr, Fotografija: Ilustracija)

OPG Balić, Slatina
U ponudi OPG-a Balić trenutno su slavonski očišćeni lješnjak, slavonski očišćeni orah, med livada i med bagrem, sve to po pristupačnim cijenama i u prigodnom pakiranju. Više informacija za narudžbu proizvoda OPG-a Balić možete dobiti pozivom na br. mob.  097/698-3438 ili putem Facebooka Lješnjaci Balić

Klikom na reklamu ispod pomažete kvalitetnijem radu Domovina neta. Hvala!
⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩⇩