Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Dana 2. travnja 2016.godine, održan je Međunarodni turnir "Kup Sarajeva" za uzrast mlađih dječaka i kadeta.
Na ovom turniru nastupilo je preko 100 natjecatelja, iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Bugarske, Mađarske i Njemačke. Hrvački klub Slatinu predstavljalo je 8 natjecatelja.
Prva mjesta su osvojili Fran Bišćan u kategoriji do 38 kg i Josip Suton u kategoriji do 44 kg, u uzrastu mlađih dječaka, te Karlo Petrak u kategoriji do 69 kg u uzrastu kadeta.
Za Slatinu su se još medaljama okitili Karlo Kajzer u kategoriji do 54.kg u uzrastu mlađih dječaka, 2. mjesto i Matija Zver u uzrastu kadeta u kategoriji do 63 kg 2.mjesto.
Brončane medalje u uzrastu dječaka su još osvojili Dorian Kajzer kategorija do 33 kg, Ivan Gardilo kategorija do 36 kg, a Leonardo Tasić zauzeo je 7. mjesto u kategoriji do 38 kg.
Na natjecanju slatinske hrvače su vodili trener Josip Grahovac, te sudac Mario Petrak.
Uz odličnu organizaciju domaćina i gostoljubivosti, hrvači su obišli grad i bili na izletu na snježnoj Jahorini.(M. Petrak)
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
subota, 2. travnja 2016.
Ministarstvo kulture odobrilo sredstva Pučkom otvorenom učilištu i Zavičajnom muzeju Slatina
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
U petak, 1. travnja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je Raspored sredstava za program investicijske potpore za 2016. godinu.
Sredstva će biti dodijeljena u iznosu od 59.228.000 kuna i to za preko 200 projekata sa područja cijele Republike Hrvatske.
Između ostalih sredstva su odobrena i Pučkom otvorenom učilištu Slatina za uređenje dvorane u iznosu od 200 tisuća kuna, te Zavičajnom muzeju Slatina za adaptaciju i uređenje muzeja u iznosu od 500 tisuća kuna.
U petak, 1. travnja, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je Raspored sredstava za program investicijske potpore za 2016. godinu.
Sredstva će biti dodijeljena u iznosu od 59.228.000 kuna i to za preko 200 projekata sa područja cijele Republike Hrvatske.
Između ostalih sredstva su odobrena i Pučkom otvorenom učilištu Slatina za uređenje dvorane u iznosu od 200 tisuća kuna, te Zavičajnom muzeju Slatina za adaptaciju i uređenje muzeja u iznosu od 500 tisuća kuna.
Društvo Naša djeca obilježilo Međunarodni dan kazališta za djecu
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Volonterke Društva „Naša djeca“ Slatina sa djecom i roditeljima obilježile su Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade kreativnom radionicom.
Hrvatski centar Assitej, 20. ožujka, obilježava Svjetski dan kazališta za djecu i mlade, pod sloganom „Povedite dijete u kazalište“, a Hrvatski centar Unima, 21. ožujka, obilježava Svjetski dan lutkarstva.
Lutke su izrađivale i volonterke Društva „Naša djeca“ Slatina upotrebljavajući reciklirane materijale u domaćinstvu ili one stvarčice koje svatko doma ima. To su plastične žličice koje uz pomoć raznobojnog papira i odgovarajućeg ljepila običan trenutak pretvaraju u bajku. Potrebno je samo malo vremena i ubrzo naši likovi postaju glavni glumci u poznatim kazališnim djelima. Nije komplicirano, a raduje djecu i roditelje.
Priredite i Vi vašem djetetu kazalište!
Slijedeće fotografije pokazuju kako su to učinile članice Društva na radionici 31.3.2016. (Ana Knežević)
Volonterke Društva „Naša djeca“ Slatina sa djecom i roditeljima obilježile su Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade kreativnom radionicom.
Hrvatski centar Assitej, 20. ožujka, obilježava Svjetski dan kazališta za djecu i mlade, pod sloganom „Povedite dijete u kazalište“, a Hrvatski centar Unima, 21. ožujka, obilježava Svjetski dan lutkarstva.
Lutke su izrađivale i volonterke Društva „Naša djeca“ Slatina upotrebljavajući reciklirane materijale u domaćinstvu ili one stvarčice koje svatko doma ima. To su plastične žličice koje uz pomoć raznobojnog papira i odgovarajućeg ljepila običan trenutak pretvaraju u bajku. Potrebno je samo malo vremena i ubrzo naši likovi postaju glavni glumci u poznatim kazališnim djelima. Nije komplicirano, a raduje djecu i roditelje.
Priredite i Vi vašem djetetu kazalište!
Slijedeće fotografije pokazuju kako su to učinile članice Društva na radionici 31.3.2016. (Ana Knežević)
Foto :
Od male radionice do velikih pčelara
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Virovitičko-podravska županija provela je Program osposobljavanja odraslih osoba za poljoprivredna zanimanja, koje provodi Pučko otvoreno učilište Slatina. Radionica za pčelare odvijala se u trajanju od 120 sati.
Programi osposobljavanja verificirani su od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske, a polaznik je po završetku stekao Uvjerenje o osposobljenosti. Kod prekvalifikacije polaznik stječe Svjedodžbu o završnome radu i zanimanje poljoprivredni gospodarstvenik.
Zadnjih nekoliko godina bilježimo porast broja registriranih pčelara u okviru Hrvatskog pčelarskog saveza tako da je danas u Republici Hrvatskoj registrirano oko 12.500 pčelara. Informiranost pčelara je na visokoj razini, a sve veći broj je i mladih ljudi koji se educiraju te počinju baviti pčelarstvom.
-U Češkoj umjetna oplodnja matica, u Hrvatskoj još ne
Polaznik edukacije, Tihomir Miović iz Virovitice, smatra kako je "svakom početniku pčelarstva projekt izvrstan, i praktični i teoretski dio. Mogla su se steći značajna i vrlo korisna znanja. Neke stvari sam znao od prije, a ovo mi je samo pomoglo da svoja znanja produbim i povećam. Sve je jako dobro zamišljeno, od prakse na pčelinjacima do teorije. Bilo je sve to skupa malo naporno jer je trebalo izdvojiti dosta vremena no ni malo mi nije žao pogotovo zbog završnog putovanja u Češku gdje smo mogli vidjeti umjetnu oplodnju matica što se u Hrvatskoj još ne radi."
-Edukacija vrlo korisna, pogotovo za početnike
Ana Oklopčić iz Virovitice također je polaznica pčelarske edukacije. Mladi je pčelar, bez velikih iskustava u pčelarstvu, no ističe: "htjela bih pohvaliti ovu edukaciju koju smo imali u Pragu na Pčelarskom institutu gdje smo proučavali razmnožavanje pčela i imali razne edukacije. Velike pohvale profesoru koji ih je održavao. Pokazali su nam laboratorij u kojem se razmnožavaju pčele, nakon toga smo obišli cijeli institut gdje su nam pokazali košnice.
Edukacija koju smo imali u Virovitici koju je održavao profesor iz Osijeka će nam puno značiti, posebno meni koja sam početnik. Naučio nas je od uvodnog dijela, sve o pčelama, košnicama, anatomiji pčela, sredstvima koja trebamo upotrebljavati, raznim bolestima, odnosno sve vezano za pčelinje zajednice i njihov život." (agroklub.com)
Video ''Pčelarske radionice'' :
Virovitičko-podravska županija provela je Program osposobljavanja odraslih osoba za poljoprivredna zanimanja, koje provodi Pučko otvoreno učilište Slatina. Radionica za pčelare odvijala se u trajanju od 120 sati.
Programi osposobljavanja verificirani su od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske, a polaznik je po završetku stekao Uvjerenje o osposobljenosti. Kod prekvalifikacije polaznik stječe Svjedodžbu o završnome radu i zanimanje poljoprivredni gospodarstvenik.
Zadnjih nekoliko godina bilježimo porast broja registriranih pčelara u okviru Hrvatskog pčelarskog saveza tako da je danas u Republici Hrvatskoj registrirano oko 12.500 pčelara. Informiranost pčelara je na visokoj razini, a sve veći broj je i mladih ljudi koji se educiraju te počinju baviti pčelarstvom.
-U Češkoj umjetna oplodnja matica, u Hrvatskoj još ne
Polaznik edukacije, Tihomir Miović iz Virovitice, smatra kako je "svakom početniku pčelarstva projekt izvrstan, i praktični i teoretski dio. Mogla su se steći značajna i vrlo korisna znanja. Neke stvari sam znao od prije, a ovo mi je samo pomoglo da svoja znanja produbim i povećam. Sve je jako dobro zamišljeno, od prakse na pčelinjacima do teorije. Bilo je sve to skupa malo naporno jer je trebalo izdvojiti dosta vremena no ni malo mi nije žao pogotovo zbog završnog putovanja u Češku gdje smo mogli vidjeti umjetnu oplodnju matica što se u Hrvatskoj još ne radi."
-Edukacija vrlo korisna, pogotovo za početnike
Ana Oklopčić iz Virovitice također je polaznica pčelarske edukacije. Mladi je pčelar, bez velikih iskustava u pčelarstvu, no ističe: "htjela bih pohvaliti ovu edukaciju koju smo imali u Pragu na Pčelarskom institutu gdje smo proučavali razmnožavanje pčela i imali razne edukacije. Velike pohvale profesoru koji ih je održavao. Pokazali su nam laboratorij u kojem se razmnožavaju pčele, nakon toga smo obišli cijeli institut gdje su nam pokazali košnice.
Edukacija koju smo imali u Virovitici koju je održavao profesor iz Osijeka će nam puno značiti, posebno meni koja sam početnik. Naučio nas je od uvodnog dijela, sve o pčelama, košnicama, anatomiji pčela, sredstvima koja trebamo upotrebljavati, raznim bolestima, odnosno sve vezano za pčelinje zajednice i njihov život." (agroklub.com)
Video ''Pčelarske radionice'' :
PP Orahovici 5,2 milijuna kuna za rekonstrukciju uzgajališta ribe
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
foto ilustracija
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi dodijeljenih sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo, za završeno ulaganje u sklopu mjere 2.1. "Proizvodne investicije u akvakulturi".
Korisniku PP Orahovica d.o.o. iz Orahovice isplaćeno je 5.266.170,94 kuna za rekonstrukciju uzgajališta. Ulaganje doprinosi pozitivnom utjecaju na okoliš i zdravlje riba, te povećanju količine i kvalitete proizvodnje.
U sklopu mjere 2.1 "Proizvodne investicije u akvakulturi", za završene projekte Agencija za plaćanja dosad je isplatila ukupno 25.019.806,86 kuna.(agroklub.com)
foto ilustracija
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi dodijeljenih sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo, za završeno ulaganje u sklopu mjere 2.1. "Proizvodne investicije u akvakulturi".
Korisniku PP Orahovica d.o.o. iz Orahovice isplaćeno je 5.266.170,94 kuna za rekonstrukciju uzgajališta. Ulaganje doprinosi pozitivnom utjecaju na okoliš i zdravlje riba, te povećanju količine i kvalitete proizvodnje.
U sklopu mjere 2.1 "Proizvodne investicije u akvakulturi", za završene projekte Agencija za plaćanja dosad je isplatila ukupno 25.019.806,86 kuna.(agroklub.com)
Marija Maračić-Uvreda žrtvi naše djece
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Slatina - Orahovica oslobađajuću presudu ratnom zločincu Vojislavu Šešelju doživjela je kao veliko poniženje.
“Ovo je strašna uvreda žrtvi naše djece. S obzirom na sve zločine koje su počinili Šešeljevi 'Beli orlovi', tako besmislenu, strašnu presudu normalan čovjek ne može niti zamisliti. Ona je još više produbila naše neizmjerne boli”, rekla je predsjednica udruge Marija Maračić.
Među najveća stradanja Hrvata u Domovinskom ratu ubrajaju se četnički pokolji u Balincima, Četekovcu i Čojlugu, 4. rujna 1991., kad su na kućnim pragovima i u svojim dvorištima nemilosrdno ubijena 22 mještana, te u Voćinu i Humu 13. prosinca 1991. godine. Tada je pogubljeno, masakrirano i spaljeno čak 47 mahom starih i nemoćnih mještana.
Svi stradalnici Domovinskog rata na slatinskom području s gnušanjem odbacuju oslobađajuću presudu ratnom zločincu i nadaju se pravednoj osudi u žalbenom postupku.(Petar Žarković-Glas Slavonije)
Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Slatina - Orahovica oslobađajuću presudu ratnom zločincu Vojislavu Šešelju doživjela je kao veliko poniženje.
“Ovo je strašna uvreda žrtvi naše djece. S obzirom na sve zločine koje su počinili Šešeljevi 'Beli orlovi', tako besmislenu, strašnu presudu normalan čovjek ne može niti zamisliti. Ona je još više produbila naše neizmjerne boli”, rekla je predsjednica udruge Marija Maračić.
Među najveća stradanja Hrvata u Domovinskom ratu ubrajaju se četnički pokolji u Balincima, Četekovcu i Čojlugu, 4. rujna 1991., kad su na kućnim pragovima i u svojim dvorištima nemilosrdno ubijena 22 mještana, te u Voćinu i Humu 13. prosinca 1991. godine. Tada je pogubljeno, masakrirano i spaljeno čak 47 mahom starih i nemoćnih mještana.
Svi stradalnici Domovinskog rata na slatinskom području s gnušanjem odbacuju oslobađajuću presudu ratnom zločincu i nadaju se pravednoj osudi u žalbenom postupku.(Petar Žarković-Glas Slavonije)
Sve su ubili u meni, i tijelo, i dušu, i volju za životom
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
-U selu se govorilo da su mještane premlaćivali Šešeljevi “Beli orlovi”
Josip Rakocija (56) doselio se sa svojom obitelji iz Vojvodine u Slatinu 1992. godine. Nije to učinio zato što mu se baš htjelo, nego su njegovoj konačnoj odluci prethodili događaji o kojima ni nakon gotovo četvrt stoljeća, ne može govoriti bez teških emocija, a posebice nakon oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju.
U njegovim Kukujevcima u općini Šid u Vojvodini tada je živjelo više od 2000 duša, od kojih su samo jedan posto činili Srbi, možda isto toliko Mađari, a sve ostalo bili su katolici Hrvati. Danas u Kukujevcima gotovo da i nema Hrvata. Rakocija kaže da je jedan od onih mještana Kukujevaca koji su dobili teške batine.
– Svako poslijepodne, pa i noću, u selo je dolazila skupina uniformiranih ljudi na vojnim transporterima. Parkirali su se u središtu mjesta i odlazili u kuće po vlastitom izboru, ili u one u koje je netko uperio prstom. Pokupe vlasnika i odvezu ga u miliciju na premlaćivanje. Ljudi su se u strahu zaključavali, bježali od kuća, skrivali po Fruškoj gori, ali sve je bilo uzalud, jer oni bi došli i sutradan. A kad bi došli nekome u kuću, znalo se što ga čeka - prisjeća se Josip.
-“Majku ti ustašku!”
Nakon desetak premlaćivanja, odvezli su i njegovog šogora. Otišao je po njega u Šid, a pretučeni šogor rekao mu je neka bježi dok i njega ne uhvate, jer će svi doći na red i morati otići. Josip je pomislio da njega nitko neće napasti jer kao dugogodišnji ugostitelj sve poznaje, nikome nije dužan i nikad nije nikoga uvrijedio. Međutim, sutradan je stigao policijski kombi i pred njegovu kuću i dva policajca došla su po njega. Odvezli su ga do središta mjesta, gdje su uhvatili još dvojicu mještana, a onda se nekoliko specijalaca s uhvaćenim mještanima odvezlo do skladišta iza željezničkog kolodvora. Nedužne ljude postavili su uza zid u razmaku 7 - 8 metara jedan od drugog.
– Prišao mi je jedan od njih i pitao gdje je u Kukujevcima skriveno 400 kalašnjikova. Kad sam rekao da ne znam da to oružje uopće postoji, morao sam ispružiti dlanove. Iz sve snage udario me palicom po lijevom dlanu. Desnu ruku mehanički sam povukao pa je nasilnik udario sebe po nozi. To ga je toliko razljutilo da me počeo nemilosrdno udarati. Došlo je novo pitanje: gdje je u selu skrivena radiostanica. Naravno da nikakve radiostanice nije bilo. Kad sam rekao da nema radiostanice, tako me udario palicom po ramenu i nogama da sam pao. Tada je počelo nemilosrdno cipelarenje, tukli su me nogama i palicama po cijelom tijelu. Psovali su mi majku ustašku, a ja se nisam mogao uspraviti. Ostavili su me desetak minuta, a za to vrijeme “obrađivali“ su ostale. Njihov novi povratak bio je popraćen pitanjem tko je otišao “ustašama u Vukovar”. Nezadovoljni mojim odgovorom, nastavili su me krvnički udarati. Sve su ubili u meni, i tijelo, i dušu, i volju za životom. Kad su prestali, ponovno su mi opsovali majku ustašku i izderali se: Selite su u vašu lijepu ili ćemo vas sutra doći pobiti”, priča Rakocija.
-Neopisiva bol
Kada je krenuo prema prvim kućama u selu, nakon dvadesetak metara pucali su za njim, ali preko glave. Smogao je hrabrost, okrenuo se i rekao im neka pucaju u njega, jer su već ubili sve u njemu. Nastavio je prema selu, a oni su još jednom pucali... “Dovukao sam se do kuće Ante Marijanovića, koji danas živi u Cabuni. Njegova sestra Slavica odvezla me mojoj kući na drugom kraju sela. Najteže mi je bilo kad sam došao kući, a djeca se zaletjela da me zagrle. Toliko su me razbili da nisam mogao svoju djecu zagrliti. Bio sam potpuno crn od batina, ali nije bilo prijeloma. Morao sam otići liječniku i on je napisao koliko je smio napisati”, priča Josip.
Nakon nekoliko dana načelnik šidske policije Dragan Makivić održao je sastanak o premlaćivanju mještana. Rakocija je svjedočio o dobivenim batinama, a kad je načelnik izrazio nepovjerenje, Josip je pokazao modrice na svome tijelu. Po reakciji načelnika zaključio je da su teror u selu provodili ljudi izvan šidske nadležnosti. U selu se govorilo da su to bili Šešeljevi “Beli orlovi”.
Još nekoliko mjeseci obitelj Rakocija izdržala je u Kukujevcima. Bilo ih je devet u obitelji, Josip i supruga Ankica, njihov sin Ivan imao je sedam godina, a kćerka Marina tri, tu su bili njegovi i suprugini roditelji i, kaže, nije mogao sve svoje jednostavno staviti pod ruku i otići. Zamjenom kuća kasnije se Josip Rakocija preko Mađarske seli u Slatinu, gdje i danas živi.(Prtar Žarković-Glas Slavonije)
-RAZOČARANJE PRESUDOM
Oslobađajućom presudom ratnom zločincu Vojislavu Šešelju Rakocija je šokiran i duboko razočaran. “Upravo da je dobio i doživotni zatvor kao najtežu moguću kaznu, bilo bi premalo. Nema kazne kojom bi se mogle iskupiti sve patnje koje smo proživjeli ja i mnogi Hrvati u Kukujevcima, ali i ostalim mjestima u Vojvodini. A oslobađajuća presuda neizreciva je sramota za Haški sud i za svjetsko pravosuđe, kojom smo svi mi razočarani, ogorčeni i poniženi”, kaže Rakocija.
-NESTAJALE SU CIJELE OBITELJI
Od nebrojenih zlodjela šešeljevaca u Kukujevcima, Josip Rakocija spominje ženu čavlom kroz glavu zakovanu za krevet, odrezane dojke, spolovila žicom vezana, nestanak cijele obitelji na putu od Kukujevaca do Hrvatske... Poslije Rakocije batine je dobio upravitelj zadruge Ilija Tomić, a onda je batinanje prestalo, ali nastavljeni su drugi oblici nasilja. Rakocija je dobio pet prjetećih pisama sa sadržajem “Selite se u vašu lijepu, ili ćemo vas poklati!“ s potpisom Crna ruka, a bilo je i prjetećih poruka telefonom.
-U selu se govorilo da su mještane premlaćivali Šešeljevi “Beli orlovi”
Josip Rakocija (56) doselio se sa svojom obitelji iz Vojvodine u Slatinu 1992. godine. Nije to učinio zato što mu se baš htjelo, nego su njegovoj konačnoj odluci prethodili događaji o kojima ni nakon gotovo četvrt stoljeća, ne može govoriti bez teških emocija, a posebice nakon oslobađajuće presude Vojislavu Šešelju.
U njegovim Kukujevcima u općini Šid u Vojvodini tada je živjelo više od 2000 duša, od kojih su samo jedan posto činili Srbi, možda isto toliko Mađari, a sve ostalo bili su katolici Hrvati. Danas u Kukujevcima gotovo da i nema Hrvata. Rakocija kaže da je jedan od onih mještana Kukujevaca koji su dobili teške batine.
– Svako poslijepodne, pa i noću, u selo je dolazila skupina uniformiranih ljudi na vojnim transporterima. Parkirali su se u središtu mjesta i odlazili u kuće po vlastitom izboru, ili u one u koje je netko uperio prstom. Pokupe vlasnika i odvezu ga u miliciju na premlaćivanje. Ljudi su se u strahu zaključavali, bježali od kuća, skrivali po Fruškoj gori, ali sve je bilo uzalud, jer oni bi došli i sutradan. A kad bi došli nekome u kuću, znalo se što ga čeka - prisjeća se Josip.
-“Majku ti ustašku!”
Nakon desetak premlaćivanja, odvezli su i njegovog šogora. Otišao je po njega u Šid, a pretučeni šogor rekao mu je neka bježi dok i njega ne uhvate, jer će svi doći na red i morati otići. Josip je pomislio da njega nitko neće napasti jer kao dugogodišnji ugostitelj sve poznaje, nikome nije dužan i nikad nije nikoga uvrijedio. Međutim, sutradan je stigao policijski kombi i pred njegovu kuću i dva policajca došla su po njega. Odvezli su ga do središta mjesta, gdje su uhvatili još dvojicu mještana, a onda se nekoliko specijalaca s uhvaćenim mještanima odvezlo do skladišta iza željezničkog kolodvora. Nedužne ljude postavili su uza zid u razmaku 7 - 8 metara jedan od drugog.
– Prišao mi je jedan od njih i pitao gdje je u Kukujevcima skriveno 400 kalašnjikova. Kad sam rekao da ne znam da to oružje uopće postoji, morao sam ispružiti dlanove. Iz sve snage udario me palicom po lijevom dlanu. Desnu ruku mehanički sam povukao pa je nasilnik udario sebe po nozi. To ga je toliko razljutilo da me počeo nemilosrdno udarati. Došlo je novo pitanje: gdje je u selu skrivena radiostanica. Naravno da nikakve radiostanice nije bilo. Kad sam rekao da nema radiostanice, tako me udario palicom po ramenu i nogama da sam pao. Tada je počelo nemilosrdno cipelarenje, tukli su me nogama i palicama po cijelom tijelu. Psovali su mi majku ustašku, a ja se nisam mogao uspraviti. Ostavili su me desetak minuta, a za to vrijeme “obrađivali“ su ostale. Njihov novi povratak bio je popraćen pitanjem tko je otišao “ustašama u Vukovar”. Nezadovoljni mojim odgovorom, nastavili su me krvnički udarati. Sve su ubili u meni, i tijelo, i dušu, i volju za životom. Kad su prestali, ponovno su mi opsovali majku ustašku i izderali se: Selite su u vašu lijepu ili ćemo vas sutra doći pobiti”, priča Rakocija.
-Neopisiva bol
Kada je krenuo prema prvim kućama u selu, nakon dvadesetak metara pucali su za njim, ali preko glave. Smogao je hrabrost, okrenuo se i rekao im neka pucaju u njega, jer su već ubili sve u njemu. Nastavio je prema selu, a oni su još jednom pucali... “Dovukao sam se do kuće Ante Marijanovića, koji danas živi u Cabuni. Njegova sestra Slavica odvezla me mojoj kući na drugom kraju sela. Najteže mi je bilo kad sam došao kući, a djeca se zaletjela da me zagrle. Toliko su me razbili da nisam mogao svoju djecu zagrliti. Bio sam potpuno crn od batina, ali nije bilo prijeloma. Morao sam otići liječniku i on je napisao koliko je smio napisati”, priča Josip.
Nakon nekoliko dana načelnik šidske policije Dragan Makivić održao je sastanak o premlaćivanju mještana. Rakocija je svjedočio o dobivenim batinama, a kad je načelnik izrazio nepovjerenje, Josip je pokazao modrice na svome tijelu. Po reakciji načelnika zaključio je da su teror u selu provodili ljudi izvan šidske nadležnosti. U selu se govorilo da su to bili Šešeljevi “Beli orlovi”.
Još nekoliko mjeseci obitelj Rakocija izdržala je u Kukujevcima. Bilo ih je devet u obitelji, Josip i supruga Ankica, njihov sin Ivan imao je sedam godina, a kćerka Marina tri, tu su bili njegovi i suprugini roditelji i, kaže, nije mogao sve svoje jednostavno staviti pod ruku i otići. Zamjenom kuća kasnije se Josip Rakocija preko Mađarske seli u Slatinu, gdje i danas živi.(Prtar Žarković-Glas Slavonije)
-RAZOČARANJE PRESUDOM
Oslobađajućom presudom ratnom zločincu Vojislavu Šešelju Rakocija je šokiran i duboko razočaran. “Upravo da je dobio i doživotni zatvor kao najtežu moguću kaznu, bilo bi premalo. Nema kazne kojom bi se mogle iskupiti sve patnje koje smo proživjeli ja i mnogi Hrvati u Kukujevcima, ali i ostalim mjestima u Vojvodini. A oslobađajuća presuda neizreciva je sramota za Haški sud i za svjetsko pravosuđe, kojom smo svi mi razočarani, ogorčeni i poniženi”, kaže Rakocija.
-NESTAJALE SU CIJELE OBITELJI
Od nebrojenih zlodjela šešeljevaca u Kukujevcima, Josip Rakocija spominje ženu čavlom kroz glavu zakovanu za krevet, odrezane dojke, spolovila žicom vezana, nestanak cijele obitelji na putu od Kukujevaca do Hrvatske... Poslije Rakocije batine je dobio upravitelj zadruge Ilija Tomić, a onda je batinanje prestalo, ali nastavljeni su drugi oblici nasilja. Rakocija je dobio pet prjetećih pisama sa sadržajem “Selite se u vašu lijepu, ili ćemo vas poklati!“ s potpisom Crna ruka, a bilo je i prjetećih poruka telefonom.
Započinje suđenje odgovornima za stravičan zločin u Voćinu
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Optužnicu za zločin u Voćinu krajem 1991. godine, za što je u Haagu svoje uloge oslobođen Vojislav Šešelj, a bile su i dio optužnice protiv Slobodana Miloševića, objavio je upravo Županijski sud u Zagrebu. Time će i formalno započeti sudski proces protiv 32 pripadnika srpske paravojne postrojbe TO Podravska Slatina kojima se na teret stavlja ubojstvo 31 civila u Voćinu, te uništavanje njihove imovine.
Prema optužnici, ova je skupina od srpnja do 15. prosinca 1991. godine činila zločine u selima na sjevernim obroncima Papuka, posebno Humu, Bokanima, Čeralijama i Voćinu. Cilj im je bilo rušenje državnog i društvenog ustrojstva Hrvatske, te odvajanje tog teritorija i stvaranje etnički čistog državnog prostora u funkciji velikosrpske ideje, odnosno “Velike Srbije”.
-Zapovjedni lanac
Naoružana paravojna postrojba koju je predvodio komandant štaba Borivoje Radosavljević raspustila je legalne organe vlasti i preuzela zapovjedništvo na tom području. U zapovjednom lancu uz Radosavljevića su, prema optužnici, bili i Rajko Bojčić, zapovjednik vojnog štaba u Voćinu, te Borivoj Lukić, zloglasni komandant “Zvečevskog odreda”. Izdavali su naredbe civilima, zabranili opskrbu kruhom i ostalim živežnim namirnicama, vodili svim Hrvatima radnu obvezu bez plaćanja.
Radilo se o najtežim poslovima, a pri tome su pljačkali njihovu imovinu, palili i minirali kuće, te gospodarske i sakralne objekte, zabranjivali sprovode i ukope Hrvata, te svakodnevno privodili, zatvarali, batinali civile i držali ih kao taoce. Za to vrijeme više od 50 mještana ubijeno je vatrenim i hladnim oružjem.
U optužnici je navedeno precizno na koji je način svaki od mještana ubijen, svako ime kao dokaz ratnog zločina. Dio mještana je strijeljan, dio zaklan, a dio njihovih tijela nakon ubojstva je spaljen.
-Krvavi pir ‘Belih orlova’
Detaljno su opisana i teška mučenja mještana. Više od mjesec dana Franjo i Krešimir Dorić držani su zetočeni u metalnom kontejneru. Na lageru Sekulinci bili su zatvoreni i Drago Jurić i Franjo Banovac, dok su 19. kolovoza u Policijskoj postaji u Voćinu mučeni Ante Šimić, Ivica Dorić i Ivan Vučeta. Kao tamnica je korišten i podrum poslovnice “Jugobanke” u Voćinu, a dio zarobljenika su početkom prosinca 1991. godine predali pripadnicima “Belih orlova” koji su se na njima iživljavali.
Ova skupina optužena je za miniranje voćinske crkve “Svete Marije” u ranim jutarnjim satima 14. prosinca 1991. godine.
Optužnica je podignuta još u svibnju 2009. godine, iako je, kako se može vidjeti prema dostupnim podacima, spis formiran 1992. godine. Zločin su paravojne snage počinile prilikom povlaćenja, pa su hrvatski istražitelji prikupili brojne dokaze njihovog iživljavanja nad stanovništvom. Svi okrivljenici nedostupni su hrvatskom pravosuđu, no za njima su na snazi tjeralice. Sada je odlučeno da će im se suditi u odsutnosti.(telegram.hr 1. travanj 2016./doradio i uredio DF)
Foto screenshot Marinianis TV :
Video Marinianis TV :
Optužnicu za zločin u Voćinu krajem 1991. godine, za što je u Haagu svoje uloge oslobođen Vojislav Šešelj, a bile su i dio optužnice protiv Slobodana Miloševića, objavio je upravo Županijski sud u Zagrebu. Time će i formalno započeti sudski proces protiv 32 pripadnika srpske paravojne postrojbe TO Podravska Slatina kojima se na teret stavlja ubojstvo 31 civila u Voćinu, te uništavanje njihove imovine.
Prema optužnici, ova je skupina od srpnja do 15. prosinca 1991. godine činila zločine u selima na sjevernim obroncima Papuka, posebno Humu, Bokanima, Čeralijama i Voćinu. Cilj im je bilo rušenje državnog i društvenog ustrojstva Hrvatske, te odvajanje tog teritorija i stvaranje etnički čistog državnog prostora u funkciji velikosrpske ideje, odnosno “Velike Srbije”.
-Zapovjedni lanac
Naoružana paravojna postrojba koju je predvodio komandant štaba Borivoje Radosavljević raspustila je legalne organe vlasti i preuzela zapovjedništvo na tom području. U zapovjednom lancu uz Radosavljevića su, prema optužnici, bili i Rajko Bojčić, zapovjednik vojnog štaba u Voćinu, te Borivoj Lukić, zloglasni komandant “Zvečevskog odreda”. Izdavali su naredbe civilima, zabranili opskrbu kruhom i ostalim živežnim namirnicama, vodili svim Hrvatima radnu obvezu bez plaćanja.
Radilo se o najtežim poslovima, a pri tome su pljačkali njihovu imovinu, palili i minirali kuće, te gospodarske i sakralne objekte, zabranjivali sprovode i ukope Hrvata, te svakodnevno privodili, zatvarali, batinali civile i držali ih kao taoce. Za to vrijeme više od 50 mještana ubijeno je vatrenim i hladnim oružjem.
U optužnici je navedeno precizno na koji je način svaki od mještana ubijen, svako ime kao dokaz ratnog zločina. Dio mještana je strijeljan, dio zaklan, a dio njihovih tijela nakon ubojstva je spaljen.
-Krvavi pir ‘Belih orlova’
Detaljno su opisana i teška mučenja mještana. Više od mjesec dana Franjo i Krešimir Dorić držani su zetočeni u metalnom kontejneru. Na lageru Sekulinci bili su zatvoreni i Drago Jurić i Franjo Banovac, dok su 19. kolovoza u Policijskoj postaji u Voćinu mučeni Ante Šimić, Ivica Dorić i Ivan Vučeta. Kao tamnica je korišten i podrum poslovnice “Jugobanke” u Voćinu, a dio zarobljenika su početkom prosinca 1991. godine predali pripadnicima “Belih orlova” koji su se na njima iživljavali.
Ova skupina optužena je za miniranje voćinske crkve “Svete Marije” u ranim jutarnjim satima 14. prosinca 1991. godine.
Optužnica je podignuta još u svibnju 2009. godine, iako je, kako se može vidjeti prema dostupnim podacima, spis formiran 1992. godine. Zločin su paravojne snage počinile prilikom povlaćenja, pa su hrvatski istražitelji prikupili brojne dokaze njihovog iživljavanja nad stanovništvom. Svi okrivljenici nedostupni su hrvatskom pravosuđu, no za njima su na snazi tjeralice. Sada je odlučeno da će im se suditi u odsutnosti.(telegram.hr 1. travanj 2016./doradio i uredio DF)
Foto screenshot Marinianis TV :
Video Marinianis TV :
Voćin-Razočarani smo sramotnom presudom za Vojislava Šešelja
Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com
Povodom sramotne i razočaravajuće oslobađajuće presude Haškog suda četničkom vojvodi Vojislavu Šešelj, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Voćin, rodbina stradalih voćinskih i humljanskih žrtava, uz potporu ZU HVIDR-e Virovitičko-podravske županije, Općine Voćin i mnogih drugih, podsjetila je javnost na zločin koji se dogodio na ovom prostoru 1991. godine i iza kojeg su bili odgovorni Beli orlovi i Vojislav Šešelj koji je tih mjeseci bio viđen u Voćinu, dajući podršku svojim vojnicima, ali i pobunjenim Srbima iz ovog kraja.
Tim povodom u Crkvi PBD Marije Voćinske održana je sveta misa i molitva na centralnom spomeniku žrtvama Domovinskog rata, kako za žrtve Voćina i okolnih naselja, tako i za sve žrtve Domovinskog rata.
Pozivu predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Voćin Darku Božičkoviću odazvali su se mnogi hrvatski branitelji s područja cijele Virovitičko-podravske županije, a podršku ovom mirnom skupu dali su, između ostalih, i načelnik Općine Voćin Predrag Filić, Općine Špišić Bukovica Hrvoje Miler, predsjednik ZU HVIDR-e Virovitičko-podravske županije Nenad Križić i mnogi drugi.
Obitelji poginulih iskazali su zgražanje zbog sramotne presude Haškog suda prema kojoj je Vojislav Šešelj oslobođen svih optužnica. (icv.hr/foto Kristijan Toplak)
Foto :
Povodom sramotne i razočaravajuće oslobađajuće presude Haškog suda četničkom vojvodi Vojislavu Šešelj, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Voćin, rodbina stradalih voćinskih i humljanskih žrtava, uz potporu ZU HVIDR-e Virovitičko-podravske županije, Općine Voćin i mnogih drugih, podsjetila je javnost na zločin koji se dogodio na ovom prostoru 1991. godine i iza kojeg su bili odgovorni Beli orlovi i Vojislav Šešelj koji je tih mjeseci bio viđen u Voćinu, dajući podršku svojim vojnicima, ali i pobunjenim Srbima iz ovog kraja.
Tim povodom u Crkvi PBD Marije Voćinske održana je sveta misa i molitva na centralnom spomeniku žrtvama Domovinskog rata, kako za žrtve Voćina i okolnih naselja, tako i za sve žrtve Domovinskog rata.
Pozivu predsjednika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Voćin Darku Božičkoviću odazvali su se mnogi hrvatski branitelji s područja cijele Virovitičko-podravske županije, a podršku ovom mirnom skupu dali su, između ostalih, i načelnik Općine Voćin Predrag Filić, Općine Špišić Bukovica Hrvoje Miler, predsjednik ZU HVIDR-e Virovitičko-podravske županije Nenad Križić i mnogi drugi.
Obitelji poginulih iskazali su zgražanje zbog sramotne presude Haškog suda prema kojoj je Vojislav Šešelj oslobođen svih optužnica. (icv.hr/foto Kristijan Toplak)
Foto :
Pretplati se na:
Komentari (Atom)























































