Unaprjeđenje zakonodavnog okvira za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske bila je glavna tema sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održanog u utorak, 15. srpnja, u konferencijskoj dvorani Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a istom je nazočio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Pozdravljajući novoizabrane lokalne čelnike, kao i mnoge koji su potvrdili svoj mandat na nedavno održanim lokalnim izborima, premijer je poručio da su četiri stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom, a to su strukturirani dijalog, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te realizacija zajedničkih projekata, doveli do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.
Prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.
Kako je sastanak održan prvi puta nakon lokalnih izbora, premijer Plenković pozdravio je novu županicu Osječko-baranjske županije Natašu Tramišak, zatim Paška Rakića iz Šibensko-kninske županije, Blaža Pezu iz Dubrovačko-neretvanske županije, Tomislava Golubića iz Koprivničko-križevačke županije, Ivicu Lukanovića iz Primorsko-goranske županije, Ivana Bosančića iz Vukovarsko-srijemske županije i Josipa Bilavera iz Zadarske Županije. Zaželio je dobrodošlicu i novoj ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataši Mikuš Žigman, kojoj je Hrvatski sabor u utorak izglasao povjerenje.
Uvodeći u sastanak, premijer Plenković kazao je kako je zajednička politika vlade i županija ravnomjernog regionalnog razvoja polučila odlične rezultate, o čemu govori činjenica da su mnogi župani, gradonačelnici i načelnici obnovili svoje mandate. Četiri stupa suradnje na kojima je utemeljeno višerazinsko upravljanje Hrvatskom, a to su strukturirani dijalog, fiskalna i funkcionalna decentralizacija te realizacija zajedničkih projekata, doveli su do vidljivog napretka u razvijenosti svih krajeva Hrvatske.
- Svi zajedno moramo raditi ono za što smo dobili povjerenje, a to je dobrobit svih naših građana i hrvatskog gospodarstva te ukupni razvoj – poručio je.
Osvrnuo se na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u kojem su do sada napravljeni ogromni iskoraci, najavivši sjednicu Savjeta u četvrtak u Slatini. I svi ostali projekti toga tipa, poput onoga za Liku, Karlovačku županiju, Dalmatinsku zagoru, Sjever Hrvatske, Banovinu, otoke, urbana središta županija i brdsko-planinska područja prepoznaju specifične okolnosti u kojima se pojedini krajevi Hrvatske nalaze.
- Korištenje distribucijske snage državnog proračuna, sredstva iz europskih i drugih međunarodnih izvora, investicije brojnih javnih poduzeća, uz stvaranje pozitivnoga investicijskog ozračja kroz predvidivi porezni i pravni okvir, smanjivanje administrativnih barijera i borbu protiv korupcije, temeljni su elementi koji su preduvjet razvoja – kazao je.
Osvrnuvši se na rezultate toga razvoja u proteklih devet godina, podsjetio je da je Hrvatska dosegla 77 posto prosjeka razvijenosti EU-a na kraju 2024., sa 62 posto iz 2016. godine te da ubrzano lovi korak s onim zemljama koje su u EU ušle ranije. Posebno je istaknuo visoku stopu zaposlenosti, kazavši da je u Hrvatskoj trenutno milijun i 760 tisuća zaposlenih, uz svega 70-ak tisuća nezaposlenih.
To znači da je hrvatsko tržište rada pulsirajuće, a da bismo nadomjestili sve njegove potrebe posegnuli smo i za stranim radnicima – kazao je premijer dodajući da ih je trenutno oko 140 tisuća. Uz to, naglasio je kako je veći ekonomski standard građana postignut povećanjem plaća i mirovina, a i dalje ostaje zadaća boriti se protiv inflatornih pritisaka, što je problem koji najviše pogađa one s nižim primanjima.
Govoreći o širem globalnom kontekstu, kazao je da je tema sigurnosti i obrane glavna na dnevnom redu međunarodne zajednice, a ona se i reflektirala i u novom dogovoru saveznica u NATO-u o povećanju izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a do 2035., uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti koje se mogu koristiti i u civilne svrhe. U tom je kontekstu najavio da će se 31. srpnja u Zagrebu, uoči proslave 30. obljetnice Oluje, održati veliki vojni mimohod, kako bi javnost mogla vidjeti trenutno stanje osposobljenosti Hrvatske vojske i policije te drugih službi.
Uz obranu, važan europski kontekst u kojem se održava današnji sastanak, kazao je premijer, je dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.-2034.
- Taj će okvir imati nešto drugačiju strukturu od one na koju smo navikli jer se očekuje da on reflektira političke prioritete današnjeg trenutka – dodao je. Pritom se osvrnuo na najave carina iz SAD-a:
Bilo bi besmisleno da dogovor koji je postignut na summitu NATO-a, a za koji se SAD dugo zalagao, o povećanju izdvajanja za obranu, završi trgovinskim ratom. Stoga je važno smiriti tenzije u trgovinskom smislu i postići dogovor na obostranu korist.
Hrvatska će se pozicionirati tako da i u razdoblju 2028. – 2024. bude među zemljama neto primateljima europskih sredstava, najavio je podsjetivši da je Hrvatska do sada u plusu 16,7 milijardi eura u 12 godina članstva.
Premijer Plenković kazao je da je u pripremi novi Zakon o regionalnom razvoju, kao i novi Zakon o otocima te novi Zakon o gradnji, kako bi se ti segmenti regulirali na još kvalitetniji način. Taj novi zakonodavni okvir u nastavku sjednice predstavili su ministrica Nataša Mikuš Žigman i ministar Branko Bačić.
Nakon sastanka, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u izjavi medijima da su reakcije svih županica i župana na predstavljeno unaprjeđenje zakonodavnog okvira za regionalni razvoj pozitivne, najavivši da će se kroz nekoliko dana novi Zakon o regionalnom razvoju naći i u javnom savjetovanju. Kako se ovaj format sastanaka pokazao itekako korisnim, premijer je kazao da su ga zato u novom zakonu odlučili institucionalizirati kroz osnivanje Vijeća za regionalni razvoj.
- Podatak da je od 576 lokalnih jedinica do političke promjene došlo u samo 17 posto njih potvrđuje da je politika stalnog dijaloga, funkcionalne i fiskalne decentralizacije te provedbe projekata imala efekta na ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske – poručio je premijer Plenković. Najavio je da će se idući sastanak održati u prosincu, a o mjestu će se naknadno dogovoriti.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić kazao je kako su se svi župani pozitivno očitovali na predstavljene promjene zakona. Dodao je kako se navedene promjene odnose na lakše i transparentnije korištenje fondova te lakšu realizaciju svih projekata na koje se ti zakoni odnose.
Župani su pohvalili suradnju, jer su te promjene zakona vrlo često inicirane s terena – poručio je ocijenivši da su takvi sastanci dokaz partnerskog odnosa Vlade i svih županija.
Premijer Plenković se na upit novinara osvrnuo i na Vladinu odluku o prestanku reguliranja cijena naftnih derivata. Pojasnio je kako se s faznim otpuštanjem mjera počelo još na jesen prošle godine kada su na razini Europske unije donesene okvirne odluke da se mjere, koje su u doba energetske krize polučile svoje rezultate, postupno krenu vraćati na tržišne odnose.
- Vlada će sve što bude radila i dalje raditi s mjerom i oprezom, vodeći računa o ekonomskom i socijalnom standardu naših građana – poručio je.
Što se tiče tržišta naftnih derivata, u Hrvatskoj su i dalje cijene naftnih derivata povoljnije nego što je to u zemljama u našem okruženju – dodao je. (icv.hr, vpz.hr, vlada.gov.hr; Foto: Anita Zeko)
Foto:
Trgovina Megamont na adresi Ulica bana Jelačića 2 Slatina ima sve, ''od igle do lokomotive''! Što to trgovina Megamont Slatina nudi pogledajte na MEGAMONT.
.jpg)