Sudovi će postupke provoditi istim principom kao i parnični, odnosno tako da će održavati rasprave i saslušavati stranke.
Od 1. siječnja ove godine “u pogonu” je potpuno novi način upravnog sudovanja, uveden na izričite zahtjeve i pritiske Europske unije. Radi se o tome da je napokon uvedeno dvostupanjsko sudovanje, odnosno da se građani sada mogu žaliti na prvostupanjsku sudsku upravnu odluku, te da je Visoki upravni sud preuzeo dio nadležnosti koje su do sada spadale pod Ustavni sud.
Ocjena zakonitosti
Predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić kaže da je na četiri nova upravna suda (u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) koji su u funkciji od prvoga dana ove godine do sada pristiglo oko 350 tužbi. Kako se i očekivao već priljev predmeta, bilo je nužno poduzeti sve da se formiraju ta četiri suda i stave u funkciju od prvog dana ove godine. Stoga je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, i to odmah nakon što ga je Sabor potvrdio na funkciji ministra, iskoristio svoje ovlasti i imenovao vršitelje dužnosti predsjednika novih upravnih sudova.
Trenutačno u novim sudovima sudi 20 sudaca, no od Ministarstva pravosuđa traži se da ih se na Upravnom sudu u Zagrebu imenuje još 10, u Osijeku i Rijeci po šest, a u Splitu devet. Novost je i to što će upravni sudovi postupke provoditi po istom principu kao i parnični, odnosno tako da će održavati rasprave i saslušavati stranke.
Zbog novog načina suđenja u kojem se mahom osporavaju akti koje donose ministarstva, Zavod za javno zdravstvo, za Mirovinsko osiguranje i druga tijela, predsjednik Visokog upravnog suda Galić kaže da s ministrom Miljenićem dogovara održavanje radionica na kojima bi se educirali predstavnici ministarstava, zavoda i drugih državnih tijela. Svako tijelo morat će imenovati osobe koje će biti zastupnici “državne” strane pred upravnim sudovima.
Za Visoki upravni sud je najveća promjena dobivanje novih ovlasti koje su prije potpadale pod nadležnost Ustavnog suda. Radi se o ocjeni zakonitosti općih akata koje donose jedinice lokalne samouprave i javno-pravna tijela. Riječ je, primjerice, o odlukama o komunalnoj naknadi, porezima, ali i o dokumentima kao što su prostorni planovi. Prvi predmet te vrste koji je stigao na Visoki upravni sud je spor što ga je pokrenula Zagrebačka banka protiv Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o porezima općine Bibinje.
I HAKOM u postupku
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) također se našla u postupku upravnog sudovanja, i to prema odredbama novog Zakona o upravnim sporovima koji je ove godine stupio na snagu. Riječ je, kaže Galić, o tužbi koju je podnijela fizička osoba, a u vezi je sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama.(Uredio i postavio/dff)