Kako se od grožđa koje nije pogodno za proizvodnju vina (direktno rodni hibridi sorte noah, othello, isabela) mogu načiniti zdrave i ukusne slastice pokazao je projekt slatinskih srednjih škola, Industrijsko-obrtničke i Srednje škole Marka Marulića, koji su osmislile i sa svojim učenicima realizirale dipl. ing. agronomije Jasna Asić i dipl. ing. prehrambene tehnologije Štefica Ružak.
One ističu da je grožđe izvrsna baza za proizvodnju sokova, džemova, kompota i drugih proizvoda, što u nas još uvijek nije dovoljno iskorišteno. Niži troškovi proizvodnje otpornih hibrida zbog smanjene razine zaštite vinove loze, ali i zdravstvena vrijednost ovih proizvoda (osobito ako su iz ekološkog uzgoja) dobar su preduvjet za profitabilnu proizvodnju. Hibridi vinove loze odlikuju se intenzivnom aromom pa je i projekt učeničkih zadruga Slatina i Obrtnik nazvan “Put aroma – okusi i mirisi zavičaja”.
-Iskrčeni vinogradi
Prvi proizvodi nastali realizacijom projekta su umak od bijele noje, pekmez i marmelada, a radit će još neke proizvode i tek će odlučiti koji će se od tih proizvoda najbolje uklopiti u slavonsku gastronomsku ponudu.
Štefica Ružak pojašnjava da je zabranjeno stavljati u promet vino proizvedeno od direktno rodnih hibrida vinove loze jer sadrže nešto metanola.
– Na slatinskom području bilo je mnogo vinograda zasađenih bijelom i crnom nojom te sortama isabela i othello. Mnogi su iskrčeni, a mi želimo pridonijeti da se preostali sačuvaju jer se od toga grožđa mogu dobiti doista kvalitetni proizvodi - kaže.
Grožđe obiluje polifenolima, prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile, a to su jaki antioksidansi koji štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja. U fermentiranim proizvodima, kao što su vino i rakija, ima štetnog metanola, koji se kod rakije može izolirati, a kod vina ne može. Ipak, Štefica Ružak smatra da u takvom vinu ima mnogo manje štetnog metanola nego što zbog brojnih prskanja ima štetnih pesticida u vinu od plemenitih vrsta grožđa.
– Radim vinograd bijele noje koji sam naslijedila od oca i prskam ga jednom do maksimalno dva puta godišnje preparatima na bazi bakra i sumpora, više da se spriječi osipanje bobica nego radi zaštite - kaže Ružak.
-''Odbačeni'' pekmez
Jasna i Štefica kažu da su Slatinčanke nekad pripremale pekmez od grožđa, ali s vremenom su odustale jer je postupak zahtjevan i dugotrajan, a od velike količine grožđa dobije se malo pekmeza, pa je to danas gotovo zaboravljen proizvod. Općeniti recept je pranje obranoga grožđa, odvajanje bobica od peteljke, kuhanje i pasiranje te ponovno kratko kuhanje sa šećerom i želinom kako bi se sačuvali polifenoli. Pasirano grožđe može se bez želina ukuhavati dok ne nastane gusta smjesa, u koju se dodaje samo pet posto šećera. Tako nastaje starinski gusti pekmez za određenu vrstu kolača (buhtle). Umak od grožđa napravile su bez imalo šećera, što ovisi o godini i slatkoći bobica.
Ovim projektom nastavnice Asić i Ružak žele animirati svoje učenike ugostiteljskih struka, buduće agroturističke tehničare, kuhare i konobare, a budući da se proizvodi moraju promovirati i prodati, uključuju i buduće ekonomske tehničare i prodavače.
– Naš je konačni cilj naći proizvod koji bismo mogli plasirati na tržište kao naš originalni, autohtoni proizvod, a nadamo se i naći proizvođača takvog proizvoda. Od ugostitelja očekujemo da će pokazati zanimanje za korištenje tih proizvoda i već imamo prve naznake takvog zanimanja.
Inovativne slatinske inženjerke vjeruju da će njihove škole prijaviti projekt na neki od natječaja za unaprjeđivanje turističke djelatnosti, kako bi dobivenim sredstvima nabavile nužnu opremu za svoje proizvode, kao što su zamrzivač, vakuum-uparivač, vaga, različite posude i pasirke. U tom smislu nadaju se i djelotvornoj suradnji s osječkim Prehrambeno-tehnološkim fakultetom.(Petar Žarković-Glas Slavonije)
-Umak o bijele noje
– Umak od bijele noje mogao bi biti dodatak mesu divljači i tako zamijeniti umak od brusnice, koja nije karakteristična za ovo područje i do prije nekoliko godina nismo ni znali što je brusnica. Ovim projektom i ovim novim proizvodima želimo sačuvati našu biološku raznovrsnost - kaže Štefica Ružak.
-Zamolba
Poštovani čitatelji, molimo Vas da pokoji put kliknete na reklamu ispod članka i iznad loga. Vas to neće koštati ništa, a nama će puno značiti. Hvala unaprijed.
(Domovina. net)
