Vijesti :

Loading...

nedjelja, 30. kolovoza 2015.

Slatina-Svake godine stotinjak novih radnih mjesta

Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com






Proslava Dana grada dobar je povod za rezime događaja koji su obilježili godinu od lanjske svečanosti, s čime se složio i gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš.
- Obilježavanje Dana grada posebna je prigoda za rekapitulaciju rada i aktivnosti gradske uprave, gradskih ustanova te udruga i drugih dionika gospodarskog i društvenog života Slatine u proteklom razdoblju. Također, iskoristit ću prigodu i široj javnosti predstaviti postignute rezultate u sklopu naše razvojne strategije koju su prepoznali domaći, ali i strani investitori. No prilika je i za kritičko preispitivanje svega što smo postigli, s obzirom na okolnosti i uvjete poslovanja, kako u zemlji tako i u širem okruženju.
Uređenjem poduzetničkih zona te gradnjom prometne i komunalne infrastrukture u gradu, stvorili smo pretpostavke za snažniji gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, što nam je bila temeljna odrednica i prioritet u proteklom razdoblju. Stoga su i najvažniji događaji koji su obilježili godinu od lanjske gradske svečanosti za nas upravo oni, vezani uz početak gradnje objekata i postrojenja obnovljivih izvora energije kao krune napora privatnih poduzetnika u realizaciji više godina pripremanih gospodarskih projekata te stavljanje u funkciju postojećih gospodarskih kapaciteta preuređenjem u nove proizvodne pogone.
Ovdje, prije svega, mislim na gradnju bioplinske elektrane tvtke Biointegra, u poduzetničkoj zoni Kućanica - Medinci, snage 2 MW, vrijedne približno šest milijuna eura, za koju je već sada, prema riječima investitora, s poljoprivrednim proizvođačima ugovorena dovoljna količina kukuruzne silaže kako bi elektrana mogla početi rad tijekom iduće godine. Također, u istoj poduzetničkoj zoni u tijeku je gradnja i viseće sunčane elektrane vrijednosti 6,6 milijuna kuna, koja je sufinancirana s 5,3 milijuna kuna iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih 1,3 milijuna kuna financira Virovitičko-podravska županija kao nositelj projekta. Projekt je jedinstven po sustavu gradnje ne samo kod nas nego i u Europi, jer je riječ o jedinstvenom modelu spajanja i korištenja obnovljivih izvora energije i poljoprivrede, a provodi ga Virovitičko-podravska županija i Razvojna agencija VIDRA u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka i Srednjom školom Marka Marulića Slatina.
Nove elektrane
Ima li pripremljenih gospodarskih projekata čiji početak realizacije očekujete, a koji će značajno pridonijeti da građani Slatine žive bolje nego danas?
- Svima je danas jasno da je najznačajnija zadaća svake jedinice lokalne samouprave stvoriti preduvjete za gospodarski razvoj, što u prvom redu podrazumijeva izgradnju industrijskih odnosno poduzetničkih zona. U prostornom planu Grada Slatine još prije desetak godina planirana je gradnja sedam poduzetničkih zona na oko 180 hektara.
Poduzetnička zona Mala privreda rasprodana je prva i popunjena manjim proizvodnim pogonima. Četiri poduzetničke zone ukupne površine od 86 hektara gotovo su u cijelosti prodane poduzetnicima za gradnju proizvodnih pogona, i to Turbina 1 i Turbina 2, koje su većim dijelom popunjene i sagrađene, te Kućanica - Medinci, na kojoj je počela gradnja i Trnovača, za koju su projekti poznati i u pripremi za realizaciju. Na preostale dvije, Turbina 3 i Lipik, za polovinu površina već je pokazan interes poduzetnika za realizaciju njihovih projekata.
Doista me raduje što je uz spomenute elektrane, koje se već grade u poduzetničkoj zoni Kućanica - Medinci, potpuno pripremljeno još nekoliko projekata vezanih upravo uz izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. To je prije svega elektrana na biomasu tvrtke Energija Turbina snage 3 MW s kupljenim građevinskim zemljištem i elektrana tvrtke Miscantus Slatina snage 2,96 MW s građevinskim zemljištem i već sagrađenom halom. Projekti imaju građevinske dozvole pa očekujemo početak gradnje elektrana zajedno s konzumentima topline u poduzetničkoj zoni Turbina 1. Tvrtka Bioplin proizvodnja pripremila je projekt s građevinskom dozvolom za elektranu na biomasu snage 2 MW i kupila zemljište na poduzetničkoj zoni Kućanica – Medinci. Također, potpuno je pripremljen za početak gradnje s riješenom građevinskom dozvolom i projekt gradnje elektrane na šumsku biomasu, snage 4,5 MW, tvrtke Energy 9 s kupljenim građevinskim zemljištem u poduzetničkoj zoni Trnovača, u kojoj, unatoč administrativnim barijerama, u sljedećem razdoblju očekujemo početak realizacije velikog projekta gradnje geotermalne energane s konzumentima topline.
Još dvije akumulacije
Očekujemo i daljnje otvaranja novih proizvodnih pogona u postojećim gospodarskim objektima koji već duže vrijeme nisu u funkciji ili su tvrtke u stečaju. Iako je tu, što se tiče strukture vlasništva i vlasničkih odnosa, stanje vrlo složeno, pomažemo poduzetnicima i stavljamo sve svoje ljudske i materijalne resurse na raspolaganje.

Grad i dalje ulaže značajna financijska sredstva u poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture. Možete li nabrojiti neke infrastrukturne projekte koji pridonose, ili će pridonijeti, sigurnijem i kvalitetnijem životu u Slatini?
- Ove je godine svečano obilježen završetak četverogodišnjih radova na gradnji akumulacije Slanac čija je osnovna namjena obrana od poplava dijela slatinskog slivnog područja. Površina jezera nešto je veća od 80 hektara, a ukupna zapremina 1,700.000 kubika vode. Oko cijele akumulacije uređeno je oko devet kilometara makadamske ceste pogodne za biciklizam ili šetnju. Gradnjom akumulacijskog jezera Slanac, koje se većim dijelom proteže na području Grada Slatine, a manjim na području Općine Voćin, stvorene su pretpostavke i za brojne turističke, sportske i rekreacijske sadržaje, što daje dodatnu vrijednost njegovoj gradnji. Trideset i dva milijuna kuna za gradnju akumulacije osigurale su Hrvatske vode, a projekt je uspješno realizirala virovitička tvrka Brana. Na području grada u pripremi je gradnja i akumulacije Stublovac, za čije je projektiranje u ovoj godini osigurano 800 tisuća kuna, a u sljedećem razdoblju planirana je gradnja akumulacije kod prigradskog naselja Lukavca. Poput već sagrađenih Javorice i Slanca i akumulacije Stublovac, kao i buduća kod Lukavca, spriječit će poplave i štete koje zbog njih nastaju na stambenim i gospodarskim objektima te poljoprivrednim površinama.
Posebno želim istaknuti da je u djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje u pripremi izrada projektne dokumentacije vrijedne ukupno 3,6 milijuna kuna za projekt Aglomeracija Slatina, koji obuhvaća gradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te nedostajuće kanalizacijske mreže u Slatini i prigradskim naseljima, kao i gradnju vodovodne mreže do prigradskih naselja Ivanbrijeg, Golenić i Lukavac. Projekt je u cijelosti vrijedan približno 150 milijuna kuna, a trebao bi biti realiziran do 2020. godine.

Izrađena je, također, cjelokupna projektna dokumentacija za preseljenje Glazbene škole u zgradu “Starog kotara” te gradnju ljetne pozornice, čija je vrijednost približno 15 milijuna kuna. Zatim dokumentacija za rekonstrukciju sportske dvorane SŠ M. Marulića s ulaganjem većim od deset milijuna kuna, a priprema se i projekt rekonstrukcije obnove državne ceste D2 na dionici Suhopolje – Sladojevci, duljine 14,8 km, u koji je planirano uložiti 50 milijuna kuna.
Dosta smo toga pripremili, ali i dalje pripremamo projektnu dokumentaciju za određeni broj infrastrukturnih i drugih projekata kako bismo bili što spremniji za nominaciju na natječaje i ostvarili što veću participaciju u dodjeli financijskih sredstava iz domaćih i fondova EU-a. Osim gradske uprave, u pripremi projekata sudjeluju i ustanove kojima je osnivač Grad te gradske tvrtke Komrad i Slatina Kom, svatko u svome djelokrugu rada. Županija također priprema projekte na području grada Slatine, posebice kada se radi o školskim objektima. U sljedećih pet godina planirana je realizacija projekata u vrijednosti većoj od 250 milijuna kuna.

Među značajnim završenim komunalno-infrastrukturnim projektima su i radovi u Mlinskoj ulici u Slatini, koji su obuhvatili cjelovitu rekonstrukciju ceste i obostranu gradnju parkirališta i nogostupa, te opremanje ove ulice kanalizacijskim sustavom i prometnom infrastrukturom. Ukupna vrijednost rekonstrukcije prometnice iznosi 1,6 milijuna kuna, od čega je, uz financijska sredstva iz gradskog proračuna, 400 tisuća kuna osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a. U tijeku je gradnja nogostupa u Ulici N.Š. Zrinskog, a provodi se redovita aktivnost na uređenju makadamskih cesta i popravku poljskih putova u prigradskim naseljima. Obnovljena je kolnička konstrukcija u Slavonskoj ulici te sanirana cesta i cestovni kanali nakon bujičnih poplava prošle jeseni.
Poreznim reformama gube građani
Osim podizanja kvalitete životnih uvjeta u svim dijelovima grada, planski i sustavno želimo pridonijeti što kvalitetnijem društvenom životu i u našim prigradskim naseljima. Ove smo godine u sklopu projekta energetske obnove obnovili i uredili mjesne domove u Lukavcu i Markovu, u koje je uloženo više od 400 tisuća kuna, od kojih je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao sa 173 tisuće. Moram istaknuti i da smo za energetsku obnovu zgrade Dječjeg vrtića Zeko osigurali iz istoga fonda 1,2 milijuna kuna, te 800 tisuća u gradskom proračunu, a projekt ćemo realizirati u idućoj godini. Virovitičko-podravska županija i Grad Slatina zajednički će sufinancirati energetsku obnovu slatinskih osnovnih škola te SŠ M. Marulića, čija je vrijednost veća od 7,6 milijuna kuna, te Doma zdravlja Slatina, projekta vrijednog oko 2,1 milijun kuna, a koje je na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kandidirala Županija.
Posebno moram naglasiti završetak gradnje nove Područne škole u Gornjem Miholjcu, kao jednog od najznačajnijeg projekta u segmentu društvene infrastrukture na području grada Slatine u protekloj godini. Gradnju ove suvremene školske zgrade financirala je Virovitičko-podravska županija sa 675 tisuća, a Grad s 300 tisuća kuna.
Približavaju se parlamentarni izbori, kako će se oni odraziti na realizaciju zacrtanih aktivnosti?
- Sigurno bi nam bilo mnogo lakše da smo kao jedinica lokalne samouprave u proteklom razdoblju imali veću potporu države. Promjene zakonskih rješenja u zadnje dvije-tri godine išle su često na štetu proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kroz miniporeznu reformu Grad Slatina je, kao i većina gradova i općina, ostao bez značajnih sredstava od prihoda poreza na dohodak jer je početkom ove godine neoporezivi dio osobnog dohotka povećan s 2200 na 2600 kuna, zbog čega će u proračun Grada do kraja ove godine doći manje općih poreznih prihoda. Odmah potom uslijedile su daljnje promjene miniporezne reforme na štetu proračuna jedinica lokalne samouprave pa se povrat poreza građanima u odnosu na prošlu godinu iz proračuna Grada Slatine povećao za više od tri puta. Ove je godine povrat iznosio 4,5 milijuna kuna, što je značajno opterećenje za gradski proračun i stvorilo nam je velike poteškoće u poslovanju i u realizaciji započetih projekata. Mislim da će u konačnici ovakvim potezima najviše izgubiti upravo građani jer se gradovima i općinama uzima sada kada su im financijska sredstva najpotrebnija za sufinanciranje projekta koji su pripremljeni za nominaciju na fondove Europske unije.
Manje centralizacije, više projekata
Zato, nažalost, ni Grad Slatina nema financijskih kapaciteta za pretfinanciranje i sufinanciranje projekata jer se za većinu njih sredstva iz europskih fondova dobivaju po realiziranim fazama ili na kraju projekta. Znam da se s tim suočavaju i drugi gradovi, pa i županije. Bilo bi dobro kada bi nam bilo omogućeno namjensko kreditno zaduživanje kako bismo projekte mogli financirati dok se uložena sredstva ne vrate iz europskih fondova.
Nedostatak financijskih kapaciteta za projekte zaista je velika šteta za Grad Slatinu jer za pripremanje, nominaciju i provođenje projekata stvorili smo, a i dalje unapređujemo kapacitete kroz Službu za gospodarstvo u gradskoj upravi, Poduzetnički centar grada Slatine, LAG Marinianis, gradske ustanove, Turističku zajednicu Slatine, slatinske osnovne i srednje škole te udruge građana, od kojih posebno ističem Udrugu osoba s invaliditetom Slatina i Društvo crvenog križa grada Slatine. Veliku potporu u pripremi i realizaciji projekata imamo od Virovitičko-podravske županije i Županijske razvojne agencije VIDRA. Prema broju realiziranih projekata financiranih iz fondova Europske unije i prije ulaska Hrvatske u EU i nakon ulaska, Slatina prednjači u Virovitičko-podravskoj županiji, a mislim i u Hrvatskoj u razini gradova jednake veličine. To su projekti koje su realizirali Grad, škole, gradske ustanove i udruge. Posebno su značajni projekti koje smo realizirali kroz prekograničnu suradnju s mađarskim gradovima Szigetvar i Szentlőrinc i Csurgó, a koje ćemo svakako nastaviti.
Država i dalje centralizira izvore prihoda, a obveze se decentraliziraju i prenose na jedinice lokalne samouprave. To nije slučaj u Europi i držim da gradovima treba omogućiti raspolaganje sredstvima prikupljenim na njihovom području. Mislim da bi se učinkovitijom državnom upravom i drugačijim odnosom vlasti prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave realizirao mnogo veći broj lokalnih projekata koji najviše pridonose kvaliteti života građana, a upravo tu promjenu očekujem nakon parlamentarnih izbora.
Dobitnici priznanja
Tko su dobitnici ovogodišnjih gradskih javnih priznanja?
- Kao i svake godine javna priznanja bit će uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća. Srebrna plaketa Grada Slatine bit će dodijeljena: Pučkom otvorenom učilištu Slatina, za dugogodišnji uspješan rad te iznimno zalaganje i doprinos očuvanju kinematografije na području grada; Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Slatina, za dugogodišnji doprinos u promicanju interesa hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te obilježavanju dvadesete obljetnice rada; Pavlomiru Sertiću, dugogodišnjem predsjedniku Mjesnog odbora Sladojevački Lug, za izniman doprinos u radu mjesnog odbora.
Zahvalnica Grada Slatine uručit će se Josipu Tanku, za poseban doprinos razvitku hrvačkog športa u gradu, Darku Zagorcu, predsjedniku Mjesnog odbora Bakić, za poseban doprinos u radu mjesnog odbora, Tihani Bišćan, za nesebičan volonterski doprinos razvoju udruga i zadruga u djelatnosti poljoprivrede na području grada, VIDRI - Agenciji za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, za izniman doprinos u razvoju potpornih institucija i pomoć u izradi projekata na području grada, Tvrtki Slatinatrans d.o.o., za uspješno poslovanje, doprinos zapošljavanju i razvoju gospodarstva, Zidarskom obrtu “Hodak”, za uspješno poslovanje i doprinos razvoju gospodarstva na području grada, OPG-u Katice Martić, za doprinos razvoju povrtlarstva na području grada, OPG-u Ivana Liovića, za doprinos razvoju voćarstva i povrtlarstva na području Slatine, Udruzi Glasnici istine – hrvatski maratonci, za izniman doprinos u promicanju vrijednosti Domovinskog rata.
Na kraju ovom prigodom, uz čestitku dobitnicima ovogodišnjih javnih priznanja Grada Slatine i zahvalu svima koji svojim radom i znanjem pridonose razvoju i boljitku našega grada, svim građanima Slatine čestitam Dan grada i 718. obljetnicu prvog pisanog spomena imena Slatine, a svim gostima želim ugodan boravak u našem gradu.
(Petar Žarković/Glas Slavonije)


-Novi pogoni u starim objektima
- Ove je godine od tvrtki u stečaju kupljeno nekoliko postojećih gospodarskih objekata u kojima su novi vlasnici otvorili nove proizvodne pogone. Tvrtka Formet, čiji su vlasnici turski državljani, u prijašnje objekte Limeksa uložila je više od 17 milijuna kuna i otvorila pogon za proizvodnju peći za centralna grijanja, u kojemu je već ove godine zaposleno 35 radnika. U prijašnjim objektima Elektromaterijala novoosnovana tvrtka ANKA, njemačkog investitora, ulaže milijun eura u pogon za proizvodnju motornih vozila, prikolica i poluprikolica u kojemu će u početku raditi određeni broj djelatnika, hrvatskih državljana, koji su već zaposleni u pogonu istoga vlasnika u Njemačkoj. Također, tvrtka Slavonski hrast, koja se bavi preradom drveta i trenutačno zapošljava 27 osoba, planira daljnja ulaganja i proširenje pogona, gdje se također u skorije vrijeme očekuju nova zapošljavanja. Očekujemo u skorašnje vrijeme ulaganja još nekih novih tvrtki koje su postale vlasnici pojedinih gospodarskih objekata te najavljuju nova ulaganja i pokretanje proizvodnje.
Samo da podsjetim, prošle je godine u novosagrađenom pogonu tvrtke Drvo trgovina u poduzetničkoj zoni Turbina 2 te u novim pogonima tvrtke Marinada zaposleno stotinjak novih radnika, a prema onome što su na gospodarskom planu u Slatini napravili i što planiraju uložiti vlasnici novih, već postojećih proizvodnih pogona, te tvrtki u izgradnji, a koje sam prethodno spomenuo, i u ovoj godini očekujemo da će biti ukupno otvoreno stotinjak novih radnih mjesta. Kao što sam već nekoliko puta naglašavao, upravo nam se ostvaruje plan da se u sljedećem razdoblju svake godine u prosjeku otvori stotinjak novih radnih mjesta. Uvjeren sam da će i ova godina to potvrditi - kazao je Roštaš.

-Ponosni na stalne postave u “Starom kotaru”
- Svakako moramo biti ponosni što je nakon petnaestak godina sustavne rekonstrukcije zgrade “Starog kotara” Slatina dobila stalni postav Zavičajnog muzeja koji je građu prikupljao tridesetak godina. Uređeni dio zgrade, uz stalni postav, obuhvaća izložbeni prostor, zbirku Milka Kelemena, polivalentnu dvoranu i muzejsku knjižnicu. U ovaj projekt uložena su sredstva Ministarstva kulture RH, Grada Slatine i Europske unije u iznosu od gotovo 13 milijuna kuna. Najviše me raduje, kao i ostale hrvatske branitelje, što smo ove godine u toj zgradi otvorili i stalni postav izložbe „Moj križ svejedno gori”, kao dio spomen-sobe Domovinskog rata te uredili prostorije za rad Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata, u koje je iz više izvora uloženo približno 300 tisuća kuna.

Glasnici istine spojili istok i zapad županije pretrčavši 86 km

Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com




2. ultramaraton Virovitičko-podravskom županijom ''Glasnici istine – hrvatski maratonci'' spojili istok i zapad županije pretrčavši 86 km.



Povodom Dana Virovitičko-podravske županije HVIDRA Slatina i ''Glasnici istine – hrvatski maratonci'', pod pokroviteljstvom Županije, organizirali su u subotu, 29. kolovoza, 2. ultramaraton Virovitičko-podravskom županijom na relaciji Kladare – Stara Jošava u duljini od 86 km.
Start maratona bio je u Kladarama u 7 sati, a završetak u 16,30 u Staroj Jošavi.
Na startu u Kladarama maratonce je pozdravio zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Zdravko Dijaković, dok ih je na cilju u Staroj Jošavi dočekala predsjednica Županijske skupštine Ana-Marija Petin.
– Cilj maratona bio je pretrčati Virovitičko-podravsku županiju te tako spojiti istok i zapad županije i svaki pretrčani kilometar posvetiti svim braniteljima koji su položili svoje živote na oltar Domovine. Hvala svim trkačima koji su došli iz Slavonskog Broda, Josipovca, Antunovca, Dobrovića i Orahovice te naravno našim članovima iz Slatine koji su istrčali ovaj dug maraton po teškom, sparnom vremenu. Hvala Županiji i županu Tolušiću na potpori te predsjednici županijske Skupštine Ani Mariji Petin i udrugama proisteklim iz Domovinskog rata s orahovačkog područja što nas je srdačno dočekali na cilju utrke u Staroj Jošavi. – rekao je predsjednik udruge Glasnici istine hrvatski maratonci, Pavo Tutenov.
– Hvala maratoncima što su ovoj utrkom i njenom porukom uveličali Dan naše Županije. Županije je uvijek bila na raspolaganju ovoj utrci i bit će i ubuduće. Posebno se zahvaljujem udruzi Glasnici istine što svojim utrkama i djelatnošću ne dozvoljava da se zaboravi istina o Domovinskom ratu i svim žrtvama koje su pale da bi danas imali slobodnu Hrvatsku– zaključila je Ana-Marija Petin.
Treba svakako reći da je uz trkače, maraton na biciklu provezla jedna od najvećih hrvatskih humanitarki na biciklu, sjajna mlada osječka biciklistica i predsjednica udruge Biciklistice Hrvatske ,Kristina Lenard.
Udruga ''Glasnici istine-hrvatski maratonci'', jedan od organizatora ultramaratona, osnovana je u veljači 2013. godine. Članovi udruge su maratonci, hrvatski branitelji i dragovoljci Domovinskog rata iz cijele Hrvatske koji dugi niz godina u suradnji s udrugama proisteklim iz Domovinskog rata sudjeluju na memorijalnim utrkama i maratonima diljem Hrvatske, od Maslenice, Zagreba, Pakraca, Vukovara, Osijeka, Knina, Baranje do Četekovca i Voćina radi obilježavanje obljetnica ratnih događanja. Aktivnosti Udruge usmjerene su na promicanje vrijednosti Domovinskog rata te očuvanje digniteta istog kako se ne bi zaboravio niti jedan poginuli i nestali hrvatski branitelj te niti jedan dan iz povijesti Domovinskog rata i stvaranja suverene i neovisne Republike Hrvatske. (vpz.hr/radioslatina/Domovina. nat)

Spomenimo i da su sudionicima Ultramaratona jučer, na prigodnom domjenku uručena priznanja, koja su im uručili zamjenica župana Virovitičko-podravske županije, Sanja Bošnjak i gradonačelnik Slatine, Ivan Roštaš.

Foto :






















Otkazani let i Terezija Ružman zagrijavanje pred nastup Marijana Bana

Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com




Kao predgrupa Marijanu Banu i Diktatorima, na velikoj pozornici postavljenoj na Trgu sv. Josipa koncert su održali Terezija Ružman i slatinska glazbena skupina Otkazani let.
Valja spomenuti da je riječ o grupi koja je do sada  surađivala i nastupala s mnogim poznatim imenima glazbene scene: Arsen Dedić, Antonija Šola, Igor Delač, Amir Kazić – Leo, Ivana Husar Mlinac i Marija Husar Rimac, Neno Belan, Danijela Martinović, Nina Badrić, Đani Stipaničev, Jacques Houdek, Jelena Rozga, Sandi Cenov, Rafael Dropulić – Rafo, Luka Nižetić, Boris Babarović – Barba, Nika Turković i drugi.
Uz nekoliko svojih uspješnica, izveli su i veći broj obrada koje su naišle na dobar prijem kod publike. Nakon  zajedničkog nastupa, sa nekoliko popularnih pop pjesama publici se predstavila i Terezija Ružman.(radioslatina.hr)

Foto :







Održani 2. motosusreti u organizaciji Moto kluba ''Speed'' Slatina

Vijesti iz Slatine, Virovitičko-podravske županije, Slavonije i Baranje, te Lijepe naše; kontakt-dragutinfisli@gmail.com




Moto klub ''Speed'' Slatina ove godine po drugi puta je u povodu obilježavanja Dana grada Slatine organizirao dvodnevne međunarodne motosusrete. 
Na lokaciji akumulacijskog jezera i izletišta Javorica okupilo se gotovo 300 motorista iz Švicarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke i Hrvatske. Predsjednik Moto kluba ''Speed'' Vedran Klement podsjeća da klub postoji već 19 godina, a ovo su tek drugi motosusreti koje klub organizira.
– Nagodinu ćemo obilježiti 20 godina postojanja kluba i susreti će biti još brojniji i program atraktivniji, ako bude financijskih mogućnosti, najavio je predsjednik Klement.
Motoristi su smješteni u svojim šatorima na Javorici, a hranu su domaćini osigurali kroz donacije sponzora i ona je za sve sudionike susreta besplatna.
Motosusreti su započeli organiziranom zajedničkom vožnjom kroz Slatinu, a za vrijeme boravka u gradu bit će organizirana tombola, motoigre poput potezanja užeta, vožnje u tačkama ili zabijanja kolca, a u večernjim satima zabavljat će ih glazbene skupine Nagon iz Koprivnice i Puls original iz Zagreba, uz neizostavne Go-Go plesačice.
Predsjednik Klement kaže da će sredstva ostvarena na susretima biti utrošena u humanitarne svrhe, za djecu prilikom božićnih i uskrsnih blagdana.(radioslatina.hr/Domovina.net)

Foto :